Opasni otpad u našem okolišu: U komisijama oni u koje su upereni prsti!

Najmanje 675 šlepera opasnog industrijskog otpada svake godine bude nezakonito odbačeno u okoliš, potvrđuju službeni dokumenti nadležnih institucija u oba bosanskohercegovačka entiteta, Republici Srpskoj i Federaciji BiH, objavio je Radio Slobodna Europa.

Opasnim se, pojašnjava RSE, smatra svaki otpad koji sadrži previsoke koncentracije otrovnih, kancerogenih, mutagenih, ili nadražujućih supstanci, ali i onaj koji je visoko korozivan ili zapaljiv na 55 stupnjeva Celzijusa.

U Pravilniku o kategorijama otpada je navedeno 405 vrsta opasnog otpada poput: otpadnih ulja, katrana, boja, ljepila, te niza teških metala poput žive, nikla ili arsena. Najveća količina dolazi iz industrijskih postrojenja, gdje prednjače termoelektrane, rudnici, livnice, te industrije metala, drveta i kože.

Zbrinjava se manje od 10 posto otpada

"Opasni otpad koji se stvara na teritoriju RS predstavlja veliki problem, jer većim dijelom ova vrsta otpada završava na deponijama otpada zajedno sa komunalnim otpadom", navodi se u Strategiji upravljanja otpadom u Republici Srpskoj za period 2016. – 2025. godine.

Slično je i u Federaciji BiH, gdje se adekvatno zbrinjava manje od 10 posto opasnog i neopasnog industrijskog otpada. Ostatak se odlaže na nezaštićeno zemljište u krugu industrijskih postrojenja ili se neadekvatno spaljuje, piše u Strateškoj studiji o procjeni utjecaja na okoliš iz svibnja 2022.

Među više stotina proizvođača opasnog otpada u Bosni i Hercegovini je firma "Eurosjaj" iz Konjica, šezdesetak kilometara jugozapadno od Sarajeva. Firma zapošljava oko 260 radnika i bavi se površinskom zaštitom metala bojenjem, farbanjem i galvanizacijom.

Firma ujedno i proizvodi kemikalne i industrijske odmašćivače za galvanizaciju - elektrokemijski proces oblaganja metala tankim slojem nehrđajućih, uglavnom teških metala, poput cinka, bakra, kositra nikla, kroma. Tokom proizvodnje u ovoj firmi nastaju opasni otpadi poput otpadnih odmašćivača, filterskih taloga i kiselina.

Bez odgovora

Ministarstvo okoliša i turizma Federacije BiH je polovinom lipnja objavilo nacrt obnovljene okolišne dozvole za ovu firmu, i pozvalo javnost da u roku od 15 dana dostavi sve eventualne primjedbe, sugestije i mišljenja. U nacrtu okolišne dozvole stoji da će firma zbrinjavati svoj opasni otpad angažirajući ovlaštenu firmu za zbrinjavanje, dok će otpadne vode sama prečistiti na vlastitom postrojenju za prečišćavanje.

Pročitajte još

VIDEO | Sve 'tajne' izgradnje MHE i kako investitori dobijaju milijune KM poticaja

Jasmin Badžak, direktor i većinski vlasnik poduzeća "Eurosjaj", usprkos obećanju da će odgovoriti na upit o tome koliko opasnog otpada firma proizvodi godišnje, kako ga zbrinjava, te tko ga i koliko često kontrolira, to nije uradio.

Ni nadležna Agencije za vodno područje Jadranskog mora nije odgovorila na pitanje ispunjava li "Eurosjaj" obveze iz Vodne dozvole i redovno dostavlja Agenciji rezultate testiranja svojih otpadnih voda?

Eurosjaj i još dvadesetak firmi, uglavnom iz metalne industrije, posluju u prijeratnom industrijskom kompleksu UNIS. Problemi zagađenja Neretve iz bivšeg UNIS-ovog industrijskog kompleksa su poznati Amiru Varišiću iz udruženja "Zeleni Neretva".

Par inspektora u FBiH

On objašnjava da se neprečišćene otpadne vode iz kompleksa UNIS najčešće ispuštaju tijekom noći ili vikendom, kada su inspekcije nedostupne.

"Zamislite, imamo samo par inspektora u FBiH. I primijetite da se vrši ispuštanje. Vi imate 20-30 minuta da reagirate. U protivnom to ode nizvodno. I ne možete ako nemate službeno lice", kaže, i objašnjava da je njegova organizacija više puta uzimala i analizirala uzorke, ali oni nemaju zakonsku vrijednost bez prisustva "službenog lica".

"Ono što je najtužnije je da inspekcija dođe i kaže sve je uredu. Nemoguće da je sve uredu. Znam da najmanje dvije trećine postrojenja nemaju postrojenja za prečišćavanje. A i ona koja imaju ne koriste ih, jer je tehnologija malo skupa", kaže Varišić.

U međuvremenu, formirana je općinska komisija da istraži i riješi problem. Ona je u izvještaju iz 2020. godine konstatirala da su u industrijskom kompleksu UNIS prije rata postojala tri odvojena sistema prikupljanja i prečišćavanja oborinskih, kanalizacisjkih i otpadnih industrijskih voda sa taložnikom i separatorom ulja i masti, te postrojenjem za prečišćavanje.

Vlasnik u komisiji

Nakon rata su se nove firme priključivale na ove sustave „samostalno i neplanski“, te je nemoguće utvrditi koje otpadne vode su priključene na koji sustav. Većina firmi ispušta tehnološke otpadne vode u ovom kompleksu, ali je njihove količine, vrstu i sastav nemoguće utvrditi bez mjerenja i ispitivanja, zaključila je komisija.

Jedan od članova šestočlane stručne komisije je i Jasmin Badžak, vlasnik Eurosjaja. 

U nacrtu Federalne strategije zaštite okoliša se ističe da, usprkos relativno dobro uređenom sistemu, samo mali broj firmi ispunjava obveze iz okolišne dozvole.

I sugovornici RSE-a iz privatnog sektora i civilnog društva kažu da sistem bolje izgleda na papiru nego u praksi.

"Mi prepišemo od EU zakone, koji kod njih rade, jer ima batina. Ima inspekcija koja će vas debelo kazniti. Kod nas inspekcija ne postoji. To je šaka jada zaposlenih ljudi. U FBiH je troje četvero. U KS sa ovoliko problema je jedan jedini inspektor zaštite okoliša. Jednostavno kontrole nema", kaže Podić iz udruženja "Ekoakcija".

Službenici na godišnjem

Federalna uprava za inspekcijske poslove nije odgovorila na zahtjev Radija Slobodna Europa za informacije o upravljanju opasnim otpadom, jer su, kako je objašnjeno, "nadležni službenici na godišnjem odmoru".

Iz Republičko urbanističko – građevinske i ekološke inspekcije RS-a je za RSE rečeno da u ovom entitetu radi sedam republičkih i 25 općinskih ekoloških inspektora. Oni su prošle godine proveli 2.407 kontrola i izrekli 62 prekršajna naloga ukupne vrijednosti oko 102.000 maraka (oko 61.000 eura), navodi, između ostalog, Radio Slobodna Europa u tekstu ''Oba entiteta se slažu da se opasni otpad baca na sve strane BiH''.