Nestaju li endemske vrste riba na području Hutovoga blata?

Završetkom projekta ''Praćenje stanja i kartiranje zona mrjestilišta endemskih vrsta riba u Hutovom blatu" sufinanciranog od Fonda za zaštitu okoliša FBiH, terenski su se istražili i kartirali tipovi staništa i zone mrijesta endemskih vrsta riba u Hutovom blatu.

Procjena ekološkog statusa

Izvršila se i procjena ekološkog statusa značajnih izvora i pripadajućih kanala i jaruga s ciljem utvrđivanja negativnih antropogenih pritisaka.

Projekt je pokazao kako je aktualno stanje definiranih zona značajnih za mrijest endemskih vrsta riba u Hutovom blatu loše zbog narušenog hidrološkog režima, odnosno smanjenog dotoka vode u izvorišnim zonama u vrijeme mrijesta, a posljedično tome i lošeg stanja većine jaruga koje povezuju izvore i jezera, priopćio je Centar za investicije i razvoj poduzetništva (CIRP).

''Budući da su ciljane vrste istraživanja endemske i ugrožene vrste i kako bi što manje utjecali na prirodni proces mrijesta, cilj praćenja je bio potvrditi prisutnost traženih vrsta na odabranim lokalitetima te na temelju zatečenog stanja izvršiti procjenu. Pokazalo se da je opstanak vrste Chondostoma kneri u Hutovom blato izrazito zabrinjavajući budući da je tijekom istraživanja povećan dotok vode u izvorima zabilježen tek krajem veljače što je za uspješnost mrijesta izrazito kasno'', kazala je prof. dr. sc. Višnja Bukvić na finalnoj konferenciji predstavljanja rezultata projekta.

Podustva (Chondrostoma knerii) je endem slijeva Neretve i mrijesti se u Hutovom blatu od prosinca do veljače u izvoru Lonđža, Smokovac i Babino oko na utvrđenoj površini od 16,15 ha.

Mrijest vrste plotica (Rutilus basak) je zabilježen u jezeru Orah i Jelim na ukupnoj površini 40,59 ha. Prema ulovljenim količinama može se potvrditi da je česta riblja vrsta u ovim vodama, te da položaj vrste nije ugrožen kao kod podustva.

Neretvanska uklija (Alburnus neretvae) endem je jadranskog slijeva koja se prema nalazima mrijesti uz podustvu na izvoru Lonđža, Smokovac i Babino oko, a zabilježena je i u većini jaruga i kanala tijekom cijele godine.

Peškelj (Scardinius plotizza) je rezidentan i uglavnom rasprostranjen u hladnijim vodenim površinama Gornjeg blata, poput jezera Deran gdje naseljava središnja dublja područja obrasla podvodnom vegetacijom. Premda se trenutačni populacijski položaj ove vrste u Hutovom blatu može ocijeniti stabilnim, ukoliko se nastavi trend raznih negativnih utjecaja koji ugrožavaju njegovu opstojnost, budućnost mu se može smatrati ugroženom.

Izrada akcijskih planova

''Tijekom istraživana u Lonđžinoj jarugi zabilježena je i štuka (Esox lucius), invazivna, predatorska vrsta koja se, između ostalog, hrani endemskim ribama (podustva i plotica), što je zasigurno, uz narušen vodni režim, velika prijatna njihovom opstanku. Ipak značaj brojnost zabilježenih vrsta: koljuška (Gasterosteus aculeatus), neretvanski vijun (Cobitls narentana), glavočić (Knipowitschia sp.) pokazuju na dobro ekološko stanje vodotoka na području Deranskog jezera i izvorišnih zona'', kazala je Bukvić.

Istaknula je kako postoji potreba izrade akcijskih planova koji će definirati jasne mjere zaštite i očuvanja endemskih vrsta riba i definiranih zona mrijesta u Hutovom blatu, kao i akcijskog plana upravljanja invazivnim vrstama koja predstavljaju značajnu prijetnju endemskim i ugroženim vrstama šireg slivnog područja rijeke Neretve.

Ovim projektom ostvaren je iskorak u sakupljanju podataka, te digitalizaciji i uspostavi GIS baze podataka identificiranih zona mrijesta endemskih vrsta riba.

Projekt ''Praćenje stanja i kartiranje zona mrjestilišta endemskih vrsta riba u Hutovom blatu'' je proteklih dvanaest mjeseci provodio istraživački tim Centra za investicije i razvoj poduzetništva (CIRP), a sufinancirao ga je Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH na osnovu provedenog javnog poziva za dodjelu sredstava za realizaciju programa, projekata i sličnih aktivnosti iz područja zaštite okoliša za 2023. godinu sa 79.000 KM, dok je sufinanciranje CIRP-a iznosilo 21.000 KM.