Nestaje Prespansko jezero

Tisućljećima je Prespansko jezero bilo netaknuto. Pod pritiskom klimatskih promjena, nekontroliranog crpljenja i zagađenja, ovo se prapovijesno jezero na jugoistoku Europe smanjuje zabrinjavajućom brzinom.

Vjeruje je se da je jezero na tromeđi Albanije, Grčke i Sjeverne Makedonije dom tisućama životinjskih i biljnih vrsta koje ovise o vodi i okolnim staništima.

Manjak oborina

Visoke temperature znatno su smanjile godišnju količinu snijega u tom području. Vitalni potoci koji se ulijevaju u jezero su presušili, što je ugrozilo vrste koje ovise o jezeru i obližnjoj vodi.

Manjak oborina doveo je do stalnog povlačenja vode, koja se na nekim mjestima povukla i do tri kilometra, tvrde čuvari parka.

"Ranije je bilo puno više snijega koji je mogao doseći metar ili metar i pol, dok posljednjih godina snježnih padalina gotovo da i nema", rekao je čuvar Goran Stojanovski (38) agenciji AFP.

Stojanovski je više od desetljeća proveo nadzirući jezero u Sjevernoj Makedoniji.

Drugi stručnjaci se slažu, navodeći različite načine na koje su posljedice klimatskih promjena dovele do stalnog smanjivanja jezera.

"Promjene zabilježene u razinama jezera povezane su s klimatskim promjenama", rekao je Spase Shumka, profesor na Poljoprivrednom sveučilištu u Tirani.

Shumka je naglasio da su više temperature povećale isparavanje i smanjile godišnju količinu oborina.

Dodatne probleme stvaraju okolna uzgajališta jabuka koji se uvelike oslanjaju na vodu.

Sedam posto

Istraživanje na koje se poziva NASA otkrilo je da je jezero izgubilo sedam posto svoje površine i polovicu svog volumena u razdoblju između 1984. i 2020. godine.

Zagađenje okoliša koje dolazi iz poljoprivrednih voda obližnjih voćnjaka samo povećava probleme. Dovodi do cvjetanja algi, zbog čega mnogi strahuju od stvaranja mrtvih zona.

"Jezero je intenzivno zagađivano desetljećima", rekao je Zlatko Levkov, biolog sa Sveučilišta Ćirila i Metoda u Skoplju.

"Jednostavno rečeno, staništa mnogih vrsta mogla bi se potpuno promijeniti, a njihova populacija smanjiti i potencijalno izumrijeti."

Prespansko jezero je, prema stručnjacima, staro između jednog i pet milijuna godina. Taj podatak čini ga jednim od najstarijih slatkovodnih ekoloških sustava na kontinentu.

Otprilike dvije tisuće vrsta riba, ptica i sisavaca, zajedno s mnogo flore, koristi vodu iz jezera za preživljavanje.

Daljnja degradacija mogla bi biti katastrofalna za lokalni ekosustav, ali i za Ohridsko jezero koje se nalazi 10 kilometara zapadno.

Budući da se Prespansko jezero nalazi na uzvisini, Ohridsko zadržava svoju razinu oslanjajući se na njegove podzemne tokove kroz vapnenac.

Ohridsko jezero je, zbog prekomjernog zagađenja i nereguliranog razvoja, prije dvije godine bio u opasnosti da izgubi svoje mjesto na UNESCO-vom popisu mjesta prirodne svjetske baštine.

Kemikalije

Prema izvješću Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP-a), godišnje se u regiji koristi oko 65 tona pesticida, a velike količine kemikalija dospijevaju u jezero.

Pesticidi i gnojiva uglavnom se koriste u voćnjacima jabuka, čineći otprilike 70 posto gospodarske aktivnosti oko sjevernomakedonske obale jezera.

"Odlaganje biorazgradivog otpada i pretjerana uporaba gnojiva i pesticida" potaknuli su brzi rast biomase u jezeru, poput algi i invazivne trave, koje ugrožavaju endemske vrste, rekao je UNDP.

Posljednjih je godina pokrenuto bezbroj inicijativa za bolje upravljanje štetnim posljedicama poljoprivrednog sektora.

U okviru jednog projekta izgrađeno je osam meteoroloških postaja. Prikupljeni podaci pomažu pri informiranju poljoprivrednika o korištenju pesticida, što je smanjilo njihovu uporabu za 30 posto.

"Smanjenjem broja tretiranja imamo veću ekonomsku korist i poboljšavamo zaštitu okoliša", rekla je za agenciju AFP Frosina Gjorgjievska (56), uzgajivačica jabuka u Sjevernoj Makedoniji.

U regiji u kojoj su ekonomske poteškoće, loša infrastruktura i pad nataliteta najveći problemi, zabrinutost za okoliš često pada u drugi plan vladinih prioriteta.

Većina stručnjaka vjeruje da je potrebno učiniti više kako bi se zaštitila budućnost jezera, uključujući bolju provedbu niza sporazuma koje su potpisale Sjeverna Makedonija, Albanija i Grčka 2012. godine.

Aktivisti pozivaju na prelazak na organski uzgoj i ulaganje u održivi turizam kako bi se pomoglo širenju svijesti.

"Želimo zadržati autentičnost Prespanskog jezera, njegovu ljepotu te i u njoj i dalje uživati", rekla je Marija Eftimovska (42), lokalna ekološka aktivistica.