Nelegalna eksploatacija šljunka iz Bosne i Drine ugrožava 200.000 ljudi

Aktivisti za zaštitu i uređenje vodotoka rijeke Drine uličnim akcijama u Bijeljini i Zvorniku ponovno su ukazali na problem nelegalne eksploatacije šljunka, koji je već godinama "siva zona".

Da li se i na koji način kontrolira eksploatacija šljunka na bh. rijekama i koje su posljedice?

Prekomjerna eksploatacija šljunka u slivu rijeka Bosne i Drine ugrožava više od 200.000 stanovnika Maglaja, Doboja, Modriče, Vukosavlja, Šamca, Zvornika i Bijeljine.

Posebno je zabrinjavajuće što se prekopava poljoprivredno zemljište, kažu iz neformalne grupe "Stop nelegalnim šljunkarama".

"Više se vadi šljunka sa poljoprivrednog zemljišta nego iz korita rijeke Drine i u tom smislu imali smo sastanak u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva", objašnjava Ljubinko Đurić iz Centra civilnih inicijativa (CCI).

Prema podacima koje smo dobili iz Javne ustanove Vode Srpske, na rijeci Drini trenutno dozvolu za vađenje šljunka ima osam firmi na deset lokacija. Posljedice prekomjerne i nelegalne eksploatacije su nesagledive, poručuju aktivisti.

"Na rijeci Drini stanje je dosta kritično, u pogledu nelegalne eksploatacije šljunka. Naime, devastiraju se velike površine obradivog poljoprivrednog zemljišta, usljed čega dolazi do nekontroliranog izlivanja Drine, a da ne govorimo o ekološkoj katastrofi", navodi Dušan Aćimović iz neformalne grupa građana "Stop nelegalnim šljunkarama", javlja BHRT.

Oni su ukazali i na izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora.

"Prema ugovorenim količinama za vađenje šljunka trebalo je da izvade 1,7 milijuna kubika, međutim, unazad tri godine koje su kontrolirane, prema dostavljenim dnevnicima, izvađeno je 1,1, a opće je poznato da se vadi više nego što su ugovorene količine", kaže Ljubinko Đurić iz CCI.

S druge strane, zadnju riječ u kontroli ima Inspektorat Republike Srpske, odakle su i ranije istaknuli da imaju problema prilikom kontrola i da su im, na neki način, ruke vezane.

"U proteklim godinama smo imali otežavajuće okolnosti, kada je riječ o sudskim odlučivanjima, gdje su lica koja su zatečena da vrše nelegalnu eksploataciju tražili stručno odlučivanje i imali smo slučajeva da su sudovi potvrdili, ali su izricanjem uslovne kazne doveli nas u situaciju da je trud inspektora ostao bez sankcije za pojedinca'', dodaju.

Više od trećine šljunka i pijeska izvađenog iz bosanskohercegovačkih rijeka, a riječ je o milijunima tona godišnje, završi u instranstvu. Inače, rijekama je potrebno tri do pet godina nakon eksploatacije da se oporave, i to u slučaju da nisu previše zagađene.