Najopasniji glečer na svijetu na rubu odvajanja

''Ledenjak sudnjeg dana", odnosno glečer Thwaites na zapadnom dijelu Antarktike, već sada je zaslužan za oko 4% cjelokupnog svjetskog godišnjeg podizanja razine mora, jer s njega svake godine u ocean padne oko 50 milijardi tona leda. No, sam ledenjak daleko je veći, pa bi njegovo odvajanje od Antarktike i otapanje leda moglo podići razinu svjetskih mora za katastrofalnih 65 centimetara. Znanstvenici procjenjuju kako će se to dogoditi u narednih stoljeće ili dva, ovisno o situaciji s globalnim zatopljenjem, pa od ranije ističu posebnu zabrinutost.

Nepredvidivo klizanje

Najnoviji znanstveni napori u mjerenju gibanja ovog ledenjaka podižu tu zabrinutost na novu razinu. Naime, znanstvenici sa sveučilišta na Floridi i organizacije British Antarctic Survey proveli su detaljno snimanje oceanskog dna u blizini ledenjaka Thwaites te otkrili njegove povijesne "korake". Nabori na dnu, na dubini od oko 700 metara, otkrili su im da se ovaj ledenjak u prošlosti kretao značajno brže.

Nekad tijekom protekla dva stoljeća, Thwaites je klizio i do 2,1 kilometra na godinu, dvostruko brže nego u razdoblju između 2011. i 2019. godine. Posljednjih godina to kretanje ponovno ubrzava, a zaključak ove studije jest da bi "samo mali poticaj mogao dovesti do velike reakcije ledenjaka". TO znači da bi on mogao lako ponovno ući u razdoblje brzog kretanja prema oceanu, a u tom bi slučaju popustile i zadnje veze s kontinentom. Trenutačno se ledenjak "drži noktima" za njega, kažu istraživači.

Zbog tako nekonzistentne brzine klizanja leda, dugoročne procjene njegovog budućeg kretanja, a samim time i svjetske razine mora, vrlo su nesigurne. Povijest pokazuje da on može nenadano ubrzati u kratkom vremenskom razdoblju, i to za čak 5 do 10 puta u odnosu na aktualne brzine. Istraživanja su obavljana od 2019. godine, a 2020. i ove godine bilo je nemoguće dalje snimati dno oceana zbog velike količine leda na površini. Stoga znanstvenici sada nastavljaju procese na ledenjaku Thwaites pratiti satelitima i modelirati matematički, kako bi se dobili precizniji podaci o njegovom utjecaju na podizanje razine svjetskih mora.