Na Zapadnom Balkanu živimo u otrovnom oblaku

Zemlje Zapadnog Balkana imaju najgoru kvalitetu zraka u Europi, i zato ispred kampanje "Ujedinjeni Balkan za čist zrak" pozivamo nadležne institucije u zemljama Zapadnog Balkana i građane da zajedničkim snagama spriječimo prijevremeno umiranje do 13.500 ljudi godišnje, od čega se većina slučajeva pripisuje izlaganju česticama prašine. One uglavnom potiču iz termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu.

Stanovnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Srbije i Sjeverne Makedonije podjednako su izloženi zagađujućim materijama u zraku. One dolaze i iz toplana i tvornica koje koriste fosilna goriva, a jedan od značajnijih faktora je i zastarjela tehnologija grijanja u domaćinstvima.

"Ujedinjeni Balkan za čist zrak" ističe značaj regionalne suradnje neophodne za transformaciju energetike i sistema zaštite okoliša, koja bi istovremeno unaprijedila gospodarstvo i javno zdravlje, priopćeno je.

Čestice prašine (PM) dovode se u vezu s nizom bolesti, od onih koje pogađaju srce i disajne organe, preko dijabetesa, do neplodnosti i raka. Što je čestica manja, lakše i dublje prodire u tijelo. Državni proračuni ne otkrivaju ogromne troškove na ime liječenja posljedica zagađenosti zraka i izgubljenih godina života, dok države i dalje finansijski podržavaju projekte u sektoru uglja koji generiše zagađenje. Osim toga, opasne materije i jedinjenja u zraku podstiču klimatske promjene, pa poplave, suše i bolesti također dolaze kao posljedica.

U studiji koju su objavili HEAL, Sandbag, CAN Europe, CEE Bankwatch i Europe Beyond Coal, navodi se da je 2016. godine šesnaest termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu, koliko ih i dalje ima, emitovalo više sumpor-dioksida (SO2) nego svih 250 koje su radile u Europskoj uniji. Srbija i Bosna i Hercegovina i dalje ostaju pri planovima za nove termoelektrane, dok se one u EU masovno gase.

Šest navedenih zemalja je u studenom 2020. u Sofiji zajedno prihvatilo Zelenu agendu za Zapadni Balkan i time se obavezalo da će slijediti politiku EU i njen Europski zeleni plan.

On predviđa postizanje klimatske neutralnosti najkasnije 2050. godine, uključujući ugljeničnu neutralnost. Ugalj u svijetu postaje ružna uspomena, a postalo je isplativije graditi solarne elektrane i vjetroparkove, nego održavati većinu termoelektrana. Oprema za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora drastično pojeftinjuje. Kompanije koje proizvode i koriste ugalj suočene su sa sve većim troškovima na ime dozvola za ispuštanje ugljen-dioksida i ispunjavanja propisa za zaštitu životne sredine.

Kampanjom "Ujedinjeni Balkan za čist zrak" tražimo od donositelja odluka da politiku preorijentiraju na hitne mjere za suzbijanje zagađenosti zraka, u skladu s obavezama iz Zelene agende za Zapadni Balkan koje su isti donosioci odluka potpisali u Sofiji 10. studenog 2020. godine.

Zelena agenda za regiju podrazumijeva reguliranje prekograničnog utjecaja zagađenosti zraka, donošenje strategija za poboljšanje kvaliteta zraka, podizanje kapaciteta sistema mjerenja kvaliteta zrak i postupno ukidanje subvencija za ugalj.

Napuštanje upotrebe uglja za proizvodnju struje najbitnija je mjera za poboljšanje kvaliteta zraka, a važnu ulogu može imati zamjena kotlova u domaćinstvima ekološki čistijim rješenjima, solarni paneli na krovovima kuća i zgrada i projekti unapređenja energetske efikasnosti.