More prodire u dolinu Neretve: Poljoprivrednici će svakih 15 minuta dobivati podatke o salinitetu
Prodor morske vode u dolinu Neretve i Hutovo blato sve je veći izazov za poljoprivredu i osjetljivi močvarni ekosustav, a nove mjerne postaje omogućuju praćenje kvalitete vode i saliniteta u stvarnom vremenu.
Povodom Svjetskog dana praćenja kvalitete voda, 18. rujna, JP Park prirode Hutovo blato organizirao je obilazak mjernih postaja postavljenih u sklopu prekograničnog projekta MoWaCLIM.
Klimatske promjene, dugotrajne suše i sve dublji prodor morske vode predstavljaju ozbiljan izazov za poljoprivredu ovog područja. Kako bi se poljoprivrednicima pomoglo u smanjenju mogućih gubitaka, postavljene su sonde koje, osim saliniteta, mjere temperaturu vode, električnu vodljivost, pH, otopljeni kisik, nitrate i okside.
Partneri projekta, zainteresirani dionici i predstavnici medija obišli su dvije mjerne postaje – površinsku sondu na Ustavi, koju je postavio JP Park prirode Hutovo blato, te podzemnu na području Višića, koju je postavilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a.
U Hutovu blatu zasad nema zaslanjenja
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Mario Jurica istaknuo je kako su ovog proljeća postavljene tri hidrološke postaje na vodnim tijelima Aluvij Čapljina i Aluvij Hutovo blato – dvije podzemne i jedna površinska.
Prema preliminarnim rezultatima, u Aluviju Hutovo blato zasad nema zaslanjenja, dok je ono zabilježeno u Aluviju Čapljina, ali trenutačno nije zabrinjavajuće.
„Poljoprivrednici su nam se javljali da im pri navodnjavanju žuti lišće. Nismo čekali, nego smo u suradnji s Hrvatskom počeli tražiti rješenja. Napravili smo platformu Hydro Agro Cloud preko koje ćemo poljoprivrednicima svakih 15 minuta davati informaciju o postotku saliniteta i tako im pomoći da odaberu pravo vrijeme za navodnjavanje. Prodor mora ne možemo spriječiti, ali radimo na otpornosti i moramo tražiti alternative, nove sorte i nove kulture“, rekao je Jurica.
Ravnateljica Parka prirode Hutovo blato Irena Rozić kazala je kako je Park kroz projekt nabavio i postavio dvije površinske sonde za mjerenje kvalitete vode, na rijeci Krupi i na Ustavi.
„Hutovo blato u potpunosti ovisi o vodi. Suočavamo se s niskim vodostajima i nedostatkom vode, što se osjeti i u povećanom salinitetu, a to utječe i na biološku raznolikost i na poljoprivredu. Vjerujemo da će ovi kontinuirani podaci u budućnosti poslužiti i institucijama koje upravljaju vodama kao baza za dugoročno upravljanje“, istaknula je Rozić.
Kada protok padne ispod 250 kubika, pojavljuje se slani klin
Iva Aljinović s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu objasnila je kako je Fakultet partnerima iz Bosne i Hercegovine pomogao u geofizičkim istraživanjima te odabiru lokacija novih bušotina i opreme. Na području Neretve već godinama prate podzemne i površinske vode.
„Objavili smo dva znanstvena rada o procjeni protoka na profilu Metković Most. Vidimo da je u sušnom razdoblju količina slatke vode 40 do 60 posto manja od one u službenim podacima. Kada protok padne ispod 250 kubika u sekundi, slani klin je prisutan na tom profilu i kroz samo korito zaslanjuje dolinu Neretve“, pojasnila je Aljinović.
Problem nije samo salinitet. Tvrtko Jelačić iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu upozorio je kako visoke temperature i ožegotine već sada desetkuju urod mandarina.
Mjerenja su pokazala da temperatura unutar krošnje doseže 42 stupnja Celzijeva i više, dok plodovi zahvaćeni ožegotinama gube tržišnu vrijednost.
Avokado i zlatni kivi kao moguća alternativa
Klimatske promjene mogle bi dovesti i do promjene kultura koje se tradicionalno uzgajaju na ovom području.
„Po završetku projekta predložit ćemo da se na zapuštenim površinama sa starim nasadima mandarina razmisli o kulturama prilagođenijima novim klimatskim uvjetima, poput avokada ili zlatnog kivija. No i one traže puno vode, pa je ključno odrediti gdje je, s obzirom na suše i prodor slane vode, sadnja uopće moguća“, kazao je Jelačić.
Cilj projekta MoWaCLIM je uspostaviti jedinstvena, višerazinska rješenja za prilagodbu poljoprivredne proizvodnje klimatskim promjenama.
Projekt zajednički provode Dubrovačko-neretvanska županija, Sveučilište u Splitu – Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu iz Hrvatske te Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a i JP Park prirode Hutovo blato iz Bosne i Hercegovine.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.514.937,44 eura, a financira se sredstvima Europske unije kroz Interreg VI-A IPA program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027. Projekt završava 31. kolovoza 2027. godine.




















-webp-wm.webp)


