Mikolozi u Blagaju otkrili četiri rijetke gljiive

Mikološka sekcija Znanstveno-istraživački kamp Blagaj 2024., koja je okupila više od 40 sudionika studeneta i experata iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore postigla je izvanredan rezultat otkrivši čak četiri vrste gljiva koje su po prvi put zabilježene po prvi put na području Bosne i Hercegovine.

Značajan doprinos bazi podataka o gljivama

Radi se o vrstama, Coprotus aurora, Orbilia clavuliformis, Patellariopsis dennisii i Rutstroemia punicae. Osim toga, pronađena je i lokalno poznata, ali do sada službeno nezabilježena vrsta Clathrus ruber.

Svaka od otkrivenih vrsta nosi svoju posebnu priču. Coprotus aurora i Patellariopsis dennisii su izuzetno rijetke gljive, poznate samo malom broju mikologa širom svijeta. Njihovo otkriće na području Blagaja predstavlja značajan doprinos svjetskoj bazi podataka o gljivama i otvara vrata za dalja istraživanja i razumijevanje ekosustava u regiji.

Rutstroemia punicae je posebno zanimljiva jer je do sada bila poznata samo iz tipične zbirke i opisana kao nova vrsta tek 2017. godine. Ovo otkriće potvrđuje da područje Blagaja posjeduje bogat i još neistražen biodiverzitet.

Pročitajte još

Novo istraživanje - Uz hercegovačke rijeke otkrivene vrlo rijetke gljive!

Vrsta Clathrus ruber, iako poznata lokalnom stanovništvu, nikada nije bila službeno dokumentiraa u Bosni i Hercegovini. Ovo otkriće ne samo da doprinosi znanstvenoj zajednici, već i jača svijest o bogatstvu lokalne fungie, flore i faune.

Ekipa neumornih stručnjaka i studenata iz Mikološke sekcije zaslužuje najveće pohvale za njihov predani rad i posvećenost.

Pod vodstvom iskusnog mentora Nihada Omerovića, tim je uspio da istraži i dokumentra ove izuzetno rijetke i vrijedne vrste gljiva.

Njihov rad ne samo da doprinosi znanstvenoj zajednici, nego i ukazuje na opravdanost inicijative za proglašenje Blagaja za u zaštićeno područje prirode.

Podsjećamo, da se na užem području istraživanja nalaze već tri nacionalna spomenika prirode, Vrelo Bune jedno od najvećih kraških vrela u Europi s obližnjom derviškom Tekijom čini jedinstvenu prirodno-graditeljsku cjelinu koja je 2004. godine proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Na ovom području se također nalaze još dva nacionalna spomenika Bosne i Hercegovine, Stari grad Blagaj ili Stjepan-grad, smješten na vrhu kraškog brda iznad izvora Bune, i Zelena pećina, prahistorijsko pećinsko naselje u stijeni iznad samog Vrela Bune.

Međunarodna uaradnja i podrška

Znanstveno-istraživački kamp Blagaj organiziran je u suradnji sa Crnogorskim društvom ekologa, Omladinskim klubom UG Fojničani Maglaj, organizacijom Novi val Blagaj, te Znanstveno-istraživačkim društvom studenata biologije i ekologije "Josif Pančić". Ova suradnja je omogućila interdisciplinarni pristup i razmjenu znanja među stručnjacima iz različitih oblasti.

Ovo fenomenalno otkriće predstavlja ogroman korak naprijed za mikologiju u Bosni i Hercegovini, kao i za očuvanje prirodnog naslijeđa regije. 

Znanstveno-istraživački kamp Blagaj realizira UG Fojničani Maglaj s partnerima, Omladinski klub Novi val Blagaj, Crnogorsko Društvo Ekologa/Montenegrin Ecologists Podgorica, Naučno-istraživačko društvo studenata biologije i ekologije "Josif Pančić" "Josif Pančić" Novi Sad i Association of Biology Students in Bosnia and Herzegovina. Podršku studentima i studenticama na terenu će pružiti i Sportsko penjački klub Blagaj a u istraživanju pećinskih objekata SNIK Atom iz Zavidovića.

Znanstveno-istraživački kamp Blagaj je jedna od aktivnosti projekta "Western Balkans Youth for Nature Protection" koji se sprovodi u okviru Regional Programme on Local Democracy in the Western Balkans 2 (ReLOaD 2), koji financira Europska unija a implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).