Ledenjaci planeta izgubili su 267 milijarda tona leda od 2000. do 2019.

Topljenje ledenjaka izazvano klimatskim zatopljenjem dodatno se ubrzalo u zadnjih 20 godina i danas je više od 20 posto ta pojava odgovorna za porast razine mora, otkriva studija objavljena u časopisu Nature.

Zemlja se zagrijala za više od jednog stupnja Celzijevog od početka predindustrijske ere, a ledenjaci od Himalaje do Anda gubili su obim već od sredine 20. stoljeća.

No, osim kalote na Grenlandu i Antarktiku, mjerenja na licu mjesta provode se na samo nekoliko stotina od 220.000 ledenjaka na planetu.

"Ima puno regija u kojima i ne znamo kako evoluiraju ledenjaci", kaže Romain Hugonnet, voditelj studije objavljene u srijedu.

Zahvaljujući gotovo pola milijuna satelitskih snimaka, "prva cjelovita kartografija smanjenja ledenjaka u svijetu", zaključuje da "se tope svi ledenjaci, s nekoliko izuzetaka, kaže Hugonnet, znanstvenik na sveučilištu ETH u Zuerichu i sveučilištu Toulouse.

Ledenjaci planeta izgubili su 267 milijarda tona leda u prosjeku na godinu od 2000. do 2019., navodi se u jednoj studiji.

Tim oslobođenim vodama mogao bi se napuniti njujorški Central park visine vode 341 metar.

A topljenje se jako ubrzalo: u prosjeku 227 milijarda tona na godinu od 2000. do 2004,. odnosno u prosjeku 298 milijarda tona na godinu u razdoblju od 2015. do 2019.

"Ako isključimo zone na periferiji, Grenland i Antarktik, dakle ako zadržimo 70 posto ledenjaka planeta, u 20 godina se s prosječnog gubitka od trećine metra na godinu došlo do dvije trećine metra na godinu", ističe Hugonnet.

"U 20 godina udvostručena je brzina gubljenja mase. To je vrlo zabrinjavajuće", kaže Hugonnet.

Ledenjaci Aljaske, Alpa te Islanda dio su onih koji najbrže gube masu.

Opći zaključci studije poklapaju se s onima koje su donijeli stručnjaci UN-ova Međuvladina panela za klimatske promjene.

To topljenje ledenjaka pridonijelo je za 21 posto porastu razine mora od početka stoljeća, dakle 0,74 mm na godinu, navodi se u studiji.

Novi podaci mogli bi pomoći planiranju pomoći za vrlo napučene zone u kojima ledenjaci imaju veliku ulogu kao izvor vode za poljodjelstvo.

"Kratkoročno, ledenjaci se tope sve brže i s više će vode natapati rijeke koje služe kao tampon u određenim regijama kao u Indiji ili u Andama u sušnim periodima.

No onda bi te rijeke mogle dosegnuti vrhunac i količina vode će brzo opadati sve dok je više neće biti", upozorava znanstvenik te procjenjuje da bi "već za nekoliko desetljeća u većini regija mogao početi takav silazni trend", prenosi Hina.