Kupreški svećenici protiv eksploatacije: Što su ramski i duvanjski kraj dobili od industrije?

Deklaracija kupreških svećenika o prirodnim resursima Visoravni objavljena je u nedjelju, 27. travnja. Svećenici su naglasili da su oni više od svih za boljitak ljudi na Kupresu te da "Kupres treba ostati ZA netaknutu prirodu".

U Deklaraciji je naveden primjer industrijske revolucije koja je iskorištavanjem ruda, minerala, metala i voda siromašne zemlje pretvorila u prave ekonomske gigante.

Zemlja meda i mlijeka 

"Tako su, na primjer, sjeverna Italija i sjeverna Njemačka žrtvovale svoje prirodne ljepote zbog iskoristivih resursa kako bi se obogatile ne samo pojedine njihove obitelji, gradovi ili regije nego cijela država i narod. One su danas bogate zemlje jer su kopale rude i crpile svoja zemna bogatstva davne 1800-te i 1900-te godine, a ne danas, kada svaka iole osvještena zemlja zatvara svoje rudnike i zatrpava svoje kopove kako bi obnovila i očuvala prirodu koja život znači", stoji u Deklaracija kupreških svećenika.

Objavljeno je kako tu leži sva neobjašnjiva nelogičnost i začuđujući paradoks.

"Kada ekološki osviješten svijet radi na očuvanju prirode i njezinih ljepota, na našoj se Visoravni javlja želja za teškom i prljavom industrijom koja zagađuje i upropaštava ne samo ovaj kraj nego i cijeli jadranski sliv. Ova lijepa Visoravan zemlja je meda i mlijeka ne samo Kupresa i okolice nego i Dalmacije. Ta biblijska slika nije samo teološka nego i ekološka jer gdje nema cvjetnih poljana, bistre i čiste vode te zdravih i prozračnih šuma nema ni hranjiva 'mlijeka', a još manje ljekovita 'meda'", navedeno je.

Podsjetili su kako je ekološko pitanje sveprisutna i crkvena tema.

Ekocid nad Ramom i Duvanjskim poljem 

"Prije osamdesetak godina počinjen je ekocid nad susjednom Ramom. Potopljen je cijeli kraj kako bi bila pokrenuta hidro-industrija. I što je taj kraj od toga dobio? Taj poremećaj prirode samo mu je pomogao da se njegov narod još više i brojnije iseli iz zavičaja. Slična sudbina pogodila je i Buško na Duvanjskom polju. Kakvu su konkretnu korist naši susjedi dobili od te industrije, osim što ih je taj ekološki nered samo još više potaknuo da se zauvijek isele iz svojeg zavičaja", stoji u Deklaracija kupreških svećenika.

Svojim sumještanima svećenici su savjetovali da budu mudri i strpljivi jer možda njihovi preci nisu iskoristili industrijske potencijale kupreškog kraja, ali su im ostavili netaknutu i nadaleko prepoznatljivu prirodu.

"Danas kada nam se nudi tehnologija novog doba koja podržava i propagira zdrav okoliš, ne smijemo popustiti u strpljenju da prirodne ljepote koje smo sve do sada očuvali žrtvujemo za mizeran interes lakomih pojedinaca. Ne dopustimo da naša prirodna mudrost i pronicljivost bude zamračena dimom iluzije o preporodu našeg kraja jer nam se ne nudi zdrav, suvremen i napredan izum nego prljava, stara i otrovna domišljatost od koje se danas sklanja cijeli napredni svijet. Dok odbijamo svaki pokušaj razdruživanja s našom lijepom prirodom, ne posustajmo u vjeri da će doći dani kada ćemo koristiti svoja bogatstva, a da pritom ne ranjavamo svoju Plazenicu, ne nagrđujemo svoj Stožer i ne zagađujemo svoje Polje. Uz mudrost i strpljivost, neka nikada ne bude pogažen ni naš tako nenametljiv i neškodljiv ponos koji je upravo ovaj ljubljeni čarobni kraj i uboo u naše životne vene", objavljeno je.

Protiv uništavanja 

Potpisani svećenici rodom ili podrijetlom s Kupreške visoravni naglasili su kako čvrsto stoje uz "našu netaknutu kuprešku kolijevku i protivimo se svakoj vrsti uništavanja i nerazborite eksploatacije ne samo minerala nego i drugih prirodnih resursa Visoravni".

"Ovim ujedno potičemo i ekonomsku politiku, kako na općinskoj tako i na županijskoj, federalnoj i državnoj razini, da zaštite od zagađivanja i uništavanja ovu Bogom danu ljepotu. Pozivamo iste da se bore za perspektivna ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta koja su prikladna ovom kraju, kako bi se zaustavio odljev ljudskog potencijala i osigurao dostojanstven i napredan život žitelja ne samo ovog kraja nego i šire", stoji u objavi.

Podsjetimo, tvrtka BH Magnezij & Minerali d.o.o. Kupres njemačkog investitora želi izgraditi veliko industrijsko postrojenje za proizvodnju magnezija na lokaciji Osmanlije u općini Kupres.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma FBiH u prosincu 2024. godine objavilo je odluku o odbijanju Studije utjecaja na okoliš projekta BH Magnezij & Minerali d.o.o. Kupres.

Odluka je stigla nakon višemjesečne borbe građana Kupresa, koji su upozorili na ozbiljne ekološke i društvene posljedice realizacije projekta.