Koja EU zemlja ima najviše, a koja najmanje šuma?

Države članice Europske unije odlikuju se različitim vrstama šuma koje su izuzetno važan obnovljivi resurs.

One nude stanište za životinje i sredstva koja omogućavaju život ljudi. Bez njih je nemoguće ublažiti klimatske promjene i zaštititi zemljište od erozije i spriječiti površinsko otjecanje vode i poplave.

Nažalost, one ovih dana stradavaju uslijed velikih požara koji su zahvatili brojne zemlje.

Zahvaljujući klimatskoj raznolikosti, tipovima zemljišta, topografiji i nadmorskoj visini, biljni svijet šuma je vrlo bogat. Europa je dom za oko 500 vrsta drveća, a najzastupljenije su listopadne vrste.

Najčešći su rodovi breza, joha, vrba, hrast, grab, bukva, lješnjak, jasen, čempres, bor, jela, omorika, ariš, topola i mnogi drugi.

Velika je zastupljenost divljeg voća, a posebno divljih jabuka, krušaka i trešnji.

Prema podacima Eurostata, u 2020. godini 43,9 posto ukupne površine EU su pokrivale šume.

Njihova površina je zauzimala 180 milijuna hektara.

Najveće površine pod šumom je imala Švedska 30,3 milijuna hektara, a zatim Španjolska, 28 milijuna hektara.

Kada se promatra ukupna površina pod šumom Finska je imala 76,1 posto površine pokrivene šumskom vegetacijom, a Švedska 74,5 posto.

Najmanju zastupljenost šumskih površina ima Malta sa samo 1,7 posto, a ova država je imala i najmanju površinu od samo 530 hektara.