Kod Čapljine i Vareša nalaze se prioritetna ekološka žarišta za rješavanje

Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdvojilo je 100.000 KM za izradu Mape ekoloških žarišta u Bosni i Hercegovini, koja je danas predstavljena u UN kući u Sarajevu. Mapa obuhvaća 48 lokacija diljem BiH, od kojih se 24 nalaze u Federaciji BiH.

Predstavljanju su nazočili predstavnici institucija, lokalnih zajednica, diplomatskog zbora, međunarodnih organizacija, stručne i nevladine javnosti te partnera uključenih u proces.

Uvodna obraćanja imali su pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirza Hujić, predstavnica Švedske za međunarodnu razvojnu suradnju Annika Palo, federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder, rezidentni predstavnik UNDP-a u BiH Renaud Meyer i pomoćnik ministra za zaštitu okoliša u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a Duško Solomun.

Vareš i Čapljina kao prioriteti

"Mapa koju danas predstavljamo nije samo popis lokacija i problema. Ona je skup alata koji nam omogućuje da odredimo prioritete, sagledamo stanje na terenu i planiramo konkretne mjere. Naš je cilj da od identifikacije ekoloških žarišta dođemo do njihove sanacije", kazala je Pozder.

Federalno ministarstvo je, u suradnji s UNDP-om u BiH, kao prioritetne za izradu planova remedijacije i rekultivacije izdvojilo flotacijsko jalovište i jezero Veovača u općini Vareš i odlagalište Ada u Čapljini.

"Počinjemo od konkretnih lokacija kako bismo napravili kvalitetne stručne podloge, utvrdili stanje i rizike te definirali mjere. Iskustva iz tog procesa koristit ćemo i za rad na drugim ekološkim žarištima", istaknula je Pozder.

Federalno ministarstvo već radi na drugim programima na spomenutim lokacijama. Za sanaciju i zatvaranje odlagališta Ada u Čapljini osigurano je 300.000 KM, dok je za područje Vareša izdvojeno oko 76.000 KM za rad multidisciplinarnog tima koji provodi različite analize, uključujući analize tla i hrane, kako bi se utvrdilo stvarno stanje okoliša i mogući rizici.

Podatke pretvoriti u projekte i mjere

Prema riječima Pozder, Mapa je tek početak procesa, a njezina je svrha podatke pretvoriti u konkretne projekte i mjere.

Iz Federalnog ministarstva navode da je stanje okoliša narušavano desetljećima te da ne treba zanemariti odgovornost onih koji su u tom procesu imali koristi. Stoga sanacija ekoloških žarišta ne može biti posao samo jednog ministarstva ili jedne razine vlasti, nego i upravitelja lokacija.

"Za rješavanje ovih problema potrebne su federalne i županijske institucije, lokalne zajednice, stručna i nevladina javnost, upravitelji lokacija i međunarodni partneri. Naša je odgovornost pokrenuti proces, okupiti relevantne aktere i tražiti realne modele financiranja i provedbe", poručila je ministrica Pozder.

Krajnji cilj je stvaranje sigurnijih i zdravijih uvjeta za život ljudi na područjima opterećenima dugotrajnim okolišnim problemima.

"Važno je da dođemo do trenutka kada ćemo moći reći kako smo problem istražili, razumjeli i sanirali te kako ljudi mogu živjeti u sigurnijem i zdravijem okolišu. To je bit ovog procesa", naglasila je ministrica Pozder.

Federalna ministrica zahvalila je vladama Švedske i Švicarske na financijskoj potpori, UNDP-u u BiH na partnerstvu i provedbi procesa, kao i institucijama, lokalnim zajednicama, stručnjacima i upraviteljima lokacija koji su pridonijeli izradi Mape.

"Vrijednost Mape neće se mjeriti samo brojem označenih lokacija, nego našom sposobnošću te podatke pretvoriti u konkretne projekte i da neke od tih lokacija jednog dana više ne budu ekološka žarišta, nego uspješno sanirana područja", zaključila je Pozder, prenosi Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.