Kakva je kvaliteta vode i životnih uvjeta na kopu Vihovići?

U organizaciji Ekološke udruge "Eko kop" iz Mostara započela je ekološka akcija ispitivanja kvalitete vode i životnih uvjeta na lokalitetu jezera na rudarskom površinskom kopu Vihovići.

Jezero je već odavno enigma zbog višegodišnjih tvrdnji o njegovoj zagađenosti zbog čega je i provedena akcija stručnog i profesionalnog ispitivanja, koja će, kako vjeruju ekološki aktivisti, pobiti takve tvrdnje.

Uzorci vode i mulja

Uzeti su uzorci vode i mulja kako bi se ispitala biokemijska kvaliteta vode te je ulovljeno par primjeraka ribe iz jezera kako bi se utvrdila kvaliteta prirodnog ambijenta u kojem one obitavaju.

Svi prikupljeni uzorci poslat će se na analizu u licencirane ustanove, a rezultati testiranja bit će javno objavljeni, čime će se, kako kažu iz "Eko kopa", konačno demistificirati priča o zagađenosti jezera.

Akcija je provedena u suradnji s roniocima i ribarima iz Ekološko-ronilačkog kluba "Leut" Mostar i Ribolovnog društva "Neretva 1933".

Predsjednik Udruge "Eko kop" Vjekoslav Novak kazao je kako je riječ o drugoj po redu akciji koju su provele te ekološke udruge, nakon što su u ožujku ove godine zajedno posadili stotinu lipa posvećenih mostarskim rudarima.

''Ove akcije nastavak su naših težnji da od ovog prostora napravimo sportsko-rekreacijski centar Vihovići na dobrobit svih nas'' - kazao je Novak za Fenu.

Pored stvaranja uvjeta za rekultivaciju i uređenje sportsko-rekreacijskog centra cilj aktivnosti je, kako kaže glasnogovornik i voditelj projekata "Eko kopa" Mostar Branislav Stojkić, konačno utvrditi je li jezero onečišćeno.

''Cilj naše ekološke akcije je uzimanje uzoraka s lokaliteta površinskog kopa u Vihovićima kako bi demistificirali priču koja se već godinama ponavlja da je ovo jezero zagađeno. Mi kao ekološki aktivisti vjerujemo da to nije tako i upravo ovom akcijom želimo razuvjeriti sve one koji tvrde da je jezero zarazno'' - izjavio je za Fenu Stojkić.

U prilog tomu, kako kaže Stojkić, ide i to što su oko jezera primijećena stanište različitih ptica, pataka, žaba, a tu su i primjeri ribara koji su u jezeru ulovili kapitalne primjerke različitih riba.

Divlje deponije

Aktivisti Ekološke udruge "Eko kop" su mještani Vihovića, Rudnika i Orlaca koji su se prije nekoliko mjeseci okupili s jedim zajedničkim ciljem - zaustaviti divlje, ilegalne deponije koje su se stvarale na tom području i pokušati izvršiti njihovu sanaciju.

Želja im je, kako kaže Stojkić, povećati svijest građana Mostara da se u njihovoj okolici, samo dva kilometra od centra, nalazi jedna prekrasna prirodna oaza.

''Jezero je središte vizije mještana Vihovića, Rudnika i Orlaca i svih naših prijatelja ekologa. Bit je ovaj cijeli prostor eksploatirati u jedan sportsko rekreacijski centar'' - ustvrdio je Stojkić.

Ronilačku ekipu predvodio je voditelj postrojbe za spašavanje na vodi Civilne zaštite HNŽ Dragan Popovac. Oni su ispitali različite parametre na određenim dubinama, kao i temperaturu i stupanj zamućenosti jezera.

''Napravili smo prvi put jedan istraživački zaron s ciljem ispitivanja vidljivosti, temperature vode i uzimanja uzoraka. Temperatura vode je na površini danas 23, a na dubini od 16 do 20 metara, bilo je 13 stupnjeva. Vidljivost je prvih pet metara solidna, između pet i deset odlična, deset do petnaest je podnošljiva, a preko toga dosta mutna i mračna'' - kazao je Popovac.

Uočeno je i par riba u prvom, toplom sloju, dok je dno prekriveno muljem.

''Preko 15 metara mulj je taman i vjerojatno je u pitanju ugljena prašina'' - kazao je Popovac. Uzeli smo uzorke s 10 do 15 metara dubine koje ćemo testirati i vidjeti je li voda zagađena - istaknuo je.

Na površinskom kop danas zatvorenog rudnika mrki ugljen eksploatirao se do sredine 90-ih godina prošloga stoljeća.

Pred kraj rada rudnika problem je počela stvarati voda koja je dolazila iz Neretve. U početku se to rješavalo pumpama, no nakon određenog vremena to više nije bilo moguće, jer je voda prebrzo navirala pa se na prostoru kopa stvorilo akumulacijsko i umjetno jezero.

Prije desetak godina na Vihovićima je završena prva faza sanacije, a sada bi trebala početi rekultivacija cijelog tog područja.