Hoće li nova Vlada donijeti ispravnu odluku u Novoj godini?

Na ispraćaju stare godine i ulazu u novu ekološki aktivisti imaju poruku za novu Vladu Hercegovačko-neretvanske županije. Nadaju se da će u Novoj godini Vlada uraditi ono što stara nije, raskinuti koncesijski ugovor za minihidroelektrane Buna 1 i Buna 2.

Predsjednik je Udruženja "Majski cvijet" iz Mostara i lider građanskog pokreta koji je posljednjih godina uspio zaustaviti gradnju dvije mini hidroelektrane na zaštićenim lokacijama Bunskih kanala južno od Mostara, kaže kako i dalje čekaju od Vlade HNŽ-a raskid koncesije jer  to iziskiva daljnje procese.

Stalni apeli

''Investitor non stop podnosi zahtjev za prethodnu vodnu suglasnost i traži da mu se udovolji po starom zakonu i starim zahtjevima da bi on mogao graditi i da bi dobio urbanističku suglasnost i građevnu dozvolu. Grad je napravio prvi taj korak u izmjenama i dopunama prostornog plana i zaštitio ovo područje; odnosno vratio mu staru zaštitu'', kaže Arapović za Bljesak.info, dodajući da je 2012. godine sve urađeno pod sumnjivim okolnostima.

''Šaljemo stalne apele na Vladu i radimo stalnu kampanju jednostavno da se ta koncesija raskine'', dodao je.

U Centru za životnu sredinu smatraju da su Bunski kanali jedinstveni prirodni fenomen koji bi izgradnjom planiranih malih hidroelektrana prestao postojati, a trajno bi se izmijenila i flora i fauna ovog područja.

Građani spremni

''Nezamislivo je da takav plan uopće i postojao, jer ovo mjesto gdje se spajaju Buna i Neretva je turistička prirodna atrakcija i cilj bi trebao biti da se ona zaštiti, a ne da se uništi. Građani su se godinama udruženo borili za spas Bunskih kanala, ukazivali na sve štetne posljedice izgradnje malih hidroelektrana, pokrenuti su i brojni sudski procesi i konačno su ove male hidroelektrane izbrisane iz Prostornog plana. Ostalo je još da se raskinu koncesijski ugovori'', kažu iz Centra za životnu sredinu za Bljesak, te vjeruju da će se i to uskoro i dogoditi.

''Građani su svakako već dokazali da su spremni da brane Bunske kanale, da odustajanja nema i, ako opet budu ugroženi, ima tko da ih brani'', poručuju.

Lejla Kusturica, aktivistica i direktorica Fondacije 'Atelje za društvene promjene – ACT', koja je pomagala borbu za Bunske kanale kaže kako pokušaji izgradnje dvije male hidroelektrane na lokalitetu Bunskih kanala, prirodnom raritetu i spomeniku prirode, najbolje oslikavaju svu bahatost investitora ovih štetnih energetskih objekata.

Vlada na potezu

''Ovaj prirodni dragulj predstavlja veliki turistički resurs Bosne i Hercegovine i trebamo raditi na zaštiti njegove ljepote i jedinstvenosti. Umjesto toga, lokalni investitor, uz nesebičnu podršku gradskih i županijskih vlasti, vjerojatno bi ovdje izgradio stotine metara betonskih zidina da ga u tom podlom naumu nisu spriječili hrabri mještani koji su pokrenuli pravnu bitku za spas Bunskih kanala'', kaže Kusturica.

Ističe kako su aktivisti uspjeli dokazati sve učinjene propuste i neregularnosti u procesima ishodovanja dozvola za izgradnju malih hidroelektrana “Buna 1” i “Buna 2”, što je rezultiralo poništavanjem svih dozvola i suglasnosti za realizaciju ovog projekta.

''Kao rezultat ove borbe, koju već godinama prati cijela država, ove dvije male hidroelektrane izbrisane su čak i iz prostornog plana. Preostao je još samo jedan korak - konačni raskid ugovora o koncesiji za izgradnju predmetnih malih hidroelektrana i koristim ovu priliku da još jednom pozovem Vladu HNŽ i resorno ministarstvo da pokrenu ovu proceduru i pokažu da stoje na strani građana i građanki i prirode'', poručuje Kusturica.

Sada je na potezu Vlada HNŽ-a. Hoće li nova Vlada donijeti i nove odluke?