"Sistemska korupcija i netransparentno zauzimanje mrežnih kapaciteta od strane povlaštenih investitora izravno su istisnuli brojne građane iz energetske tranzicije i spriječili investicije u proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije" ključna je poruka sa konferencije posvećene prevenciji korupcije u ovoj oblasti koju je danas u Sarajevu organizirao Transparency International u BiH.
Analiza, koju je predstavio TI BiH, pokazala je kako su proteklih godina brojni privilegirani investitori zauzimali dostupne dinamičke kvote, ugovarali visoke otkupne cijene i dobivali poticaje iz sredstava koja su od građana prikupljana kroz račune za električnu energiju. Koliko se borba za kvote isplatila pokazuje podatak kako privilegirani investitori, koji su ranije ušli u sustav, za istu količinu proizvedene električne energije danas dobivaju skoro šest puta veće poticaje nego ostali proizvođači. U Federaciji BiH samo jedan proizvođač dobiva oko 20% ukupno isplaćenih poticaja godišnje, a veliki investitori u ovoj oblasti u velikoj mjeri su rezervirali kapacitete i istisnuli male proizvođače.
Korupcijski rizici u ovoj oblasti danas su se preselili na proces priključenja na mrežu, gdje netransparentna rezervacija kapaciteta za fiktivne projekte i nedostatak državnog planiranja stvaraju nova "uska grla" koja blokiraju fer natjecanje i pristup tržištu. Posebno je naglašen problem fiktivnih projekata koji godinama "rezerviraju" mrežne kapacitete od strane onih koji raspolažu povlaštenim informacijama, što izravno blokira ozbiljne investicije i ugrožava stabilnost cijelog sustava.
Pored toga, ni novi entitetski zakoni koji reguliraju proizvodnju struje iz obnovljivih izvora nisu do kraja riješili problem umjetničke fragmentacije projekata, gdje se veliki solarni parkovi na papiru dijele na mnoštvo malih elektrana radi izbjegavanja sklapanja koncesijskih ugovora i ulaska u povoljniji sustav poticaja.
Kako bi se zaustavila ova degradacija sektora, sudionici konferencije istaknuli su kako rješenje leži u hitnom uvođenju pravila o agregaciji u entitetske zakone o OIE, čime bi se svi povezani projekti tretirali kao jedan jedinstven objekt. To bi primoralo investitore preuzeti koncesijske obveze i platiti realnu cijenu za korištenje resursa.
Konačno, potpuna digitalizacija procesa te objava transparentnih lista čekanja i mrežnih kapaciteta mogu biti mogući načini prevencije korupcije u ovoj oblasti koji mogu zaštititi javni interes, donijeti direktnu korist većem broju građana i omogućiti Bosni i Hercegovini ostvariti strateške ciljeve povećanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
