Europski parlament želi zabraniti proizvode zbog kojih se krče šume

Zastupnici Europskog parlamenta velikom većinom prihvatili su novi pravni okvir za zaustavljanje globalnog uništenja šuma ali i zatražili nadopunu EU-ove Uredbe o krčenju šuma.

Europski parlament je na plenarnoj sjednici u Strassbourgu u utorak s 453 glasa za, 57 protiv i 123 suzdržana usvojio svoje stajalište o prijedlogu Komisije za Uredbu o proizvodima bez krčenja šuma.

Izvjestitelj Christophe Hansen je ocijenio da Europska komisija slijedila zahtjeve Europskog parlamenta prilikom predlaganja pravnog okvira za zaustavljanje globalnog krčenja šuma koje je uzrokovao EU, međutim uvjeren je da ima prostora za poboljšanje.

''Zahtijevamo trenutno uključivanje gume, kukuruza, derivata od palminog ulja, peradi, svinjetine i ovčetine, pa čak i drvenog ugljena. I nakon klauzule o reviziji, dodati proizvode kao što su šećer ili etanol'', kazao je prilikom predstavljanja Izvješća.

Hansen je eurozastupnike pozvao na zaštitu prašuma i biološke raznolikosti te na borbu protiv klimatskih promjena.

Zastupnici su u usvojenom stajalištu zatražili da proizvodi koji se prodaju u EU-u ne potječu s područja iskrčenih šuma ili degradiranih zemljišta i da EU na taj način doprinese borbi protiv globalnih klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i zaštiti autohtonih stanovnika,.

Novim pravnim okvirom žele se, naime, zaštititi ekosustavi, jamčiti učinkovitost procesa sljedivosti proizvoda, poduprijeti male poljoprivrednike te zaštititi zemljišna prava autohtonih naroda.

U Brazilu se, ističe parlament , njihova prava ne poštuju, a nacionalni zakoni često su ispod zahtijeva međunarodnih konvencija.

Anna Cavazzini, izvjestiteljica za mišljenje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, istaknula je da pod Bolsonarom stope krčenja šuma u Brazilu vrtoglavo rastu.

''Prilikom susreta sa starosjedilačkim vođama u njihovim selima, rekli su kako su im sredstva za život uništena, da je njihova zemlja napadnuta i zatražili od Unije pomoć da se to zaustavi'', opisala je uz apel eurozastupnicima da na glasanju ne razvodnjavaju tekst.

U 30 godina nestalo preko 10 posto šuma

“Od 1990. je nestalo 500.000 hektara šuma i zauvijek su izgubljene. Čak i ako ova katastrofa samo u manjoj mjeri pogađa zemlje Europske unije, mi smo svejedno odgovorni za više od 10 posto globalne deforestacije”, naglasio je Hansen referirajući se na uvoz soje, palminog ulja i kave.

Virginijus Sinkevičius, povjerenik Komisije za okoliš, također je upozorio da je u 30 godina svijet izgubio preko 10 posto šuma, područje veće od cijele Europske unije. “I taj se gubitak nastavlja alarmantnom brzinom - više od 1700 nogometnih igrališta i šuma uništavaju se svakog sata”, dodao je.

Naveo je da Izvješće parlamneta predlaže znatno proširenje opsega Uredbe, uz priznanje da ”ima prostora za povećanje razine ambicioznosti onoga što je Komisija predložila”. Smatra ipak da ne bi valjalo preopteretiti sustav u startu i riskirati neuspjeh, već da treba napredovati korak po korak.

''Sretan sam što ćemo trijaloge moći započeti manje od godinu dana nakon što smo usvojili prijedlog'', rekao je napominjući da se što prije nova Uredba stupi na snagu, više štete od globalne deforestacije može spriječiti.

Dodao je da će se njome osigurati “da niti jednoj robi ili proizvodima dobivenima krčenjem ili degradacijom šuma na zemljištu naseljenom autohtonim stanovništvom ne bude dopušten ulazak na tržište EU-a“.

''Tko ima šumu ima zlato''

Glavni uzrok krčenja šuma je proširenje poljoprivrednog zemljišta radi proizvodnje robe kao što su goveda, drvo, palmino ulje, soja, kakao, kava i kaučuk.

Iako su kukuruz i kaučuk uključeni u procjenu učinka, Komisija je odlučila da ih neće uključiti u područje primjene svojeg Prijedloga jer bi za to bili potrebni veliki napori i znatno financijsko i administrativno opterećenje uz ograničen povrat.

Europski parlament se s time ne slaže i predlaže da se u područje primjene uključi barem kaučuk. Od Komisije traži da preispita Uredbu dvije godine nakon stupanja na snagu i da u međuvremenu provede procjene učinka u pogledu mogućeg proširenja područja primjene.

''Bilo da se radi o kavi koju sam jutros kupila na kolodvoru ili o koži u mojim cipelama. Koliko sam puta danas jela ili samo koristila nešto vezano uz uništavanje šuma - ne mogu točno reći'', kazala je na plenarnoj sjednici Delara Burkhardt iz kluba socijaldemokrata (S&D) i ocijenila da je EU jedan od glavnih svjetskih pokretača krčenja šuma i uništavanja drugih važnih ekosustava.

Nicolae Ştefănu?ă iz kluba liberala (Renew) podsjetila je na rumunjsku izreku “Tko ima šumu ima zlato“ i zapitala se "zašto onda i dalje ugrožavamo šume?".

Marie Toussaint (Zeleni) smatra da smo predugo “u nesvijesti“ i da je buđenje brutalno, budući da šume koje apsorbiraju ugljik i štite 80 posto bioraznolikosti, nestaju.

Preko 1.500 ubijenih aktivista u 10 godina

Maria Arena (S&D) upozorava da je borba protiv deforestacije istovremeno borba za prava autohtonih naroda, ali i branitelja okoliša. Navodi da je između 2010. i 2020. godine zabilježeno više od 1540 ubojstava aktivista, uglavnom u Amazoniji i Indoneziji.

Anja Hazekamp je ??u ime ljevice zatražila da se meso, soja, kukuruz i ostali proizvodi koji su doveli do krčenja šuma zabrane prodavati u Europi, ali i ustvrdila da smo daleko od konačnog cilja.

''Sve dok naše banke, osiguravatelji i mirovinski fondovi nastavljaju ulagati u krčenje amazonskih i drugih osjetljivih šuma, Europa će biti kriva za uništavanje globalne prirodne baštine. Financijske institucije trebale bi biti obuhvaćene ovim zakonom'', apelira.

Michal Wiezik (Renew) zabrinut je zbog nedostatka usklađenosti s drugim zakonodavstvom, a posebno s Direktivom o obnovljivoj energiji i načinom na koji ona tretira drvnu biomasu.

''Ne možemo se boriti protiv krčenja šuma i istovremeno tražiti povećanje sječe i spaljivanja drva, rasteretiti kriterije održivosti i dopustiti goleme subvencije i narušavanje tržišta'', smatra on.

Svjetske šume pluća su našega planeta i štite nas od globalnog zagrijavanja. One su također izvor egzistencije i prihoda za oko 25 posto svjetskog stanovništva, navodi se u Izvješću.