EU proizvodi više plastike, a reciklaža teško prati korak

Europljani proizvode znatno više plastičnog ambalažnog otpada nego prije deset godina i reciklaža teško prati korak, uz postrožene propise, pokazuju izračuni Eurostata.

EU je u 2021. proizveo ukupno 84 milijuna tona ambalažnog otpada, izračunali su statističari, što odgovara 188,7 kilograma po stanovniku. Količina ambalažnog otpada po stanovniku porasla je za 6,1 posto u odnosu na 2020., najsnažnije u 10 godina.

U odnosu na 2011. poskočila je za čak 20 posto.

Gotovo polovinu otpada činila je papirnata i kartonska ambalaža, s udjelom od 40,3 posto, a na drugom su mjestu plastika i staklo s po 20 posto, javlja Hina.

Svaki građanin EU-a proizveo je u 2021. u prosjeku 35,9 kilograma plastičnog ambalažnog otpada, za 26,6 posto više nego 2011.

Reciklirano je pak 14,2 kilograma plastičnog otpada po stanovniku, za 9,5 posto više nego u 2020. U odnosu na 2021. obujam reciklirane plastične ambalaže poskočio je za 38,1 posto.

Udio recikliranog plastičnog otpada time se tek blago poboljšao u odnosu na 2011. i iznosio je oko 40 posto, utvrdio je Eurostat, istaknuvši da je Bruxelles postrožio propise i uveo obavezu dostavljanja podataka.

Hrvatska s najmanje otpada

Daleko je najviše plastičnog ambalažnog otpada u 2021., prema Eurostatu dostupnim podacima, proizvedeno u Irskoj, oko 74 kilograma po stanovniku. Slijede Njemačka i Portugal s četrdesetak kilograma.

Hrvatska je pak u 2021. proizvela najmanje plastičnog ambalažnog otpada, samo 17,9 kilograma po stanovniku, ali za 10,1 posto više nego u 2020. Podatak za 2011. nije bio dostupan, a usporedba s 2012. pokazuje povećanje za čak 56,3 posto.

Najbliži je Hrvatskoj u 2021. bio Cipar s oko 20 kilograma plastičnog ambalažnog otpada po stanovniku.

Eurostat nije raspolagao podacima za Bugarsku, Dansku, Grčku, Litvu, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Slovačku.

Slovenija ‘prvak’ u reciklaži

U reciklaži najviše se u 2021. istaknula Slovenija s točno polovinom recikliranog plastičnog ambalažnog otpada, a blizu su i Belgija i Nizozemska.

Na drugom su kraju ljestvice Malta, Francuska i Švedska koje su reciklirale manje od četvrtine.

Hrvatska je s recikliranih 34 posto nešto ispod prosjeka EU-a. U 2012. reciklirala je 45,4 posto plastičnog ambalažnog otpada, prema podacima europskog statističkog otpada.