Lideri Europske unije pokušat će u četvrtak postići dogovor o novom cilju emisija za 2040. godinu, kako bi se pripremili za globalne klimatske pregovore sljedećeg mjeseca, unatoč sve većem otporu nekih država članica prema zelenim mjerama. EU nastoji usvojiti novi cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za 90% do 2040., čime bi se blok usmjerio prema neto nultim emisijama do 2050. – korak koji znanstvenici smatraju ključnim za sprječavanje najgorih posljedica globalnog zatopljenja.

Cilj za 2040. trebao bi osigurati da EU ostane na pravom putu između postojećeg pravno obvezujućeg cilja smanjenja emisija za 55% do 2030. i cilja za 2050. No, novi cilj nailazi na otpor nekih zemalja zbog pitanja kako financirati prijelaz na nisko-ugljičnu ekonomiju uz istovremene prioritete poput obrane od ruske agresije i oživljavanja gospodarstva.

"Nitko od nas ne dovodi u pitanje cilj zaštite klime. Svi smatramo da to moramo uskladiti s konkurentnošću europske industrije", izjavio je njemački kancelar Friedrich Merz.

Razgovori usmjereni na financiranje i felksibilnost

Unatoč sve učestalijim ekstremnim vremenskim uvjetima diljem svijeta, ambiciozni napori u borbi protiv klimatskih promjena gube zamah – primjerice, predsjednik Donald Trump ukinuo je mjere za smanjenje emisija u SAD-u i promiče fosilna goriva. Lideri će svoje razgovore usmjeriti na tzv. "povoljne uvjete" – financiranje i poticajne politike – potrebne za sprječavanje viših računa za energiju za građane i podršku poduzećima koja se već bore s jeftinim kineskim uvozom i američkim carinama.

Nizozemski premijer Dick Schoof izjavio je da očekuje da će EU ostati predana svojim klimatskim ciljevima – za koje barem za 2030. službeni podaci pokazuju da je blok uglavnom na dobrom putu. "No, morat ćemo dobro razmotriti kako ih učiniti izvedivima za građane i tvrtke", dodao je.

Nacrt zaključaka samita EU-a, koji je Reuters imao priliku vidjeti, pokazuje da će lideri pristati na nastavak rada na cilju emisija za 2040., ali će pojedinosti prepustiti ministrima da ih odobre na sastanku 4. studenog, neposredno prije UN-ovog klimatskog samita COP30, koji se održava 6. i 7. studenog.

Zaključci samita EU-a također će uključivati uvjete koji odražavaju zabrinutost lidera – uključujući "klauzulu o reviziji" koja bi omogućila potencijalno ublažavanje cilja u budućnosti. Zemlje poput Poljske smatraju da je to potrebno u slučaju da zelene tehnologije ne napreduju kako je planirano ili da gospodarski uvjeti otežaju potrebna ulaganja za postizanje klimatskog cilja.

Bogate zapadne i sjeverne zemlje – koje su više usvojile električna vozila i obnovljive izvore energije u odnosu na mnoge siromašnije države EU-a – sigurnije su u pogledu ciljeva. No i one žele fleksibilnije ciljeve, odražavajući zabrinutost, između ostalog, da njihove šume sve teže upijaju emisije CO2 zbog problema poput šumskih požara. "Moramo se brinuti za svoje klimatske ciljeve, ali potrebna nam je fleksibilnost", rekao je finski premijer Petteri Orpo.

Lideri obećavaju izmjene

Nacrt zaključaka samita navodi da će lideri zahtijevati da, ako šume ne uspiju apsorbirati emisije CO2 prema očekivanjima, druge industrije neće biti prisiljene brže smanjivati emisije kako bi se ispunio cilj za 2040. Bruxelles je ove godine već ublažio brojne politike održivosti kako bi obuzdao politički otpor, kako unutar EU-a, tako i od trgovinskih partnera poput SAD-a i Katara.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je liderima da je prijelaz na čistu ekonomiju prilika za Europu da oživi svoje industrije i smanji ovisnost o uvozu iz Kine, koja snažno ulaže u obnovljive izvore energije. "Ovo je velika poslovna prilika za Europu. Iskorištavanje te prilike zahtijeva odlučnost i neumorni napor da se suočimo s konkurencijom, počevši s Kinom", napisala je von der Leyen u pismu od 20. listopada, koje je Reuters imao priliku vidjeti.

Također je obećala neke izmjene – uključujući kontrolu cijena na nadolazećem tržištu ugljika za goriva u prometu i jačanje europske carine na ugljik – ključni zahtjev Francuske.

Bruxelles također razmatra ublažavanje zabrane motora s unutarnjim izgaranjem za 2035. nakon pritiska Njemačke i Italije.