U cijelom svijetu danas se obilježava 11. prosinac, Međunarodni dan planina, a ovaj put tema mu je "Održivi planinski turizam".

Prilika je to za odaslati globalno upozorenje na sve veću ugroženost tog nezamjenjivog prirodnog resursa koji je sve više ugrožen djelovanjem ljudskog faktora - eksploatacijom šuma i rijeka, te globalnim zagrijavanjem koje uzrokuje alarmantnu brzinu topljenja glečera, najvećeg svjetskog resursa pitke vode na Zemlji.

Bosna i Hercegovina, planinska zemlja, ima se mnogo čime ponositi - njena je teritorija istkana planinskim grebenima i vijencima te mnogim vrhovima višim od 2.000 m/n/v. Planine prekrivene šumskim prostranstvima, često nedirnutim ljudskom rukom, dom su brojnim životinjskim i biljnim vrstama od kojih su mnoge endemske. Planinari naše zemlje najveći su čuvari tih planinskih masiva - pohode njima, dive se njihovoj bezvremenskoj ljepoti i neumorno ih čuvaju od različitih vrsta zagađenja i uništavanja. No, njihova moć na tom polju umnogome je ograničena.

Ujedinjene nacije 2002. proglasile su 11. decembar Međunarodnom godinom planina. Od tada, svake godine za ovaj dan, Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), koja je zadužena za obilježavanje Dana planina, predlaže temu kojom se svjetska javnost upoznaje i poziva na ukazivanje i podizanje svijesti o značaju planinskih područja širom svijeta, njihovim vrijednostima, problemima i utjecajima koje planine imaju na prirodna i društvena obilježja ovih područja i ljudi koji u njima žive.

Imajući na umu presudnu ulogu planina u održavanju ekosusava i njihovu osjetljivost na klimatske promjene, cilj obilježavanja ovog međunarodnog dana je podizanje svijesti o važnosti planina.

Iako mnogi ne znaju, zanimljiv je podatak kako planine čine jednu četvrtinu svjetskoga krajolika, glavni su izvor svjetske opskrbe pitkom vodom i drugim resursima, značajna su središta bioraznolikosti, geografske raznolikosti i krajobrazne raznolikosti te dom rijetkim biljnim i životinjskim vrstama.

Planine su dom za 15 posto svjetske populacije i četvrtine svjetskih kopnenih životinja i biljaka. S planina se osigurava voda za svakodnevni život polovine čovječanstva. One su domaćini oko polovine svjetskih žarišta biodiverziteta i 30 posto svih ključnih oblasti biodiverziteta.

Planine, planinski izvori i rijeke su ranjene. Mnogi još vjeruju da je priroda neuništiva, da se može uzeti sve sa planina i utrobe planina bez uočljivih posljedica. Ta su planinska dobra ili blaga (nazvana “resursi“) neobnovljiva ili veoma sporo obnovljiva na “humanoj skali vremena“, što će reći da je prekratak ljudski vijek da se ta dobra obnove. Među njima su šume, vode i zemljište, čini se da ne mislimo dovoljno na višestruku ulogu koju ova dobra imaju za živi svijet i ljude.

Kada je riječ o ovogodišnjoj temi Međunarodnog dana planina, održivi turizam u planinama može doprinijeti stvaranju dodatnih i alternativnih opcija za život i promoviranju ublažavanja siromaštva, socijalne uključenosti, kao i očuvanja pejzaža i biodiverziteta. To je način da se očuva prirodna, kulturna i duhovna baština, da se promoviraju lokalni zanati i proizvodi visoke vrijednosti i proslavljaju mnoge tradicionalne prakse kao što su lokalni festivali.

Planinski turizam privlači oko 15 do 20 posto globalnog turizma. Turizam je, međutim, jedan od sektora koji je najviše pogođen pandemijom Kovid-19, koji utječe na ekonomije, sredstva za život, javne usluge i mogućnosti na svim kontinentima. U planinama, ograničenja pandemije dodatno su pojačala ranjivost planinskih zajednica.

Ova kriza se može promatrati kao prilika da se preispita planinski turizam i njegov utjecaj na prirodne resurse i sredstva za život, da se njime bolje upravlja i da se iskoristi za otporniju, zelenu i inkluzivniju budućnost.