Crveni alarm za čovječanstvo: Neophodne hitne klimatske akcije

U Sarajevu je održano druženje s predstavnicima medija na temu ''Klimatska kriza: Šta ''crveni alarm za čovječanstvo'' znači za Bosnu i Hercegovinu?'', kako bi se ukazalo na važnosti realizacije konkretnih klimatskih akcija na smanjenje utjecaja klimatskih promjena. Ovom prilikom diskutirani su ključni nalazi objavljenog izvještaja Međuvladinog povjerenstva za klimatske promjene (IPCC), s posebnim osvrtom na utjecaj klimatskih promjena na BiH, a uoči COP26 konferencije koja se održava u novembru u Glasgowu.

Dr Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH navela je: ''Danas razgovaramo o najvećem izazovu našeg vremena i to će redefinirati naš svijet kakvog poznajemo, a to je klimatska kriza. Globalno zagrijavanje već generira sve češće ekstremne vremenske prilike i klimatske događaje u svim regijama, čemu svjedočimo i u BiH. Mi, Ujedinjeni narodi, smo u potpunosti predani da pomognemo BiH na ovom putu, pa smo tako podržali smanjenje emisije CO2 za 13.150 tona, poboljšali uvjete za život za više od 250.000 ljudi i otvorili više od 1.800 zelenih radnih mjesta od 2015. godine. To pokazuje da se promjene mogu ostvariti''.

U procesu podizanja nivoa svijesti građana, mediji imaju važnu ulogu u prenošenju ključnih informacija o nužnosti djelovanja kada su u pitanju klimatske promjene.

Britanski veleposlanik Matt Field je istaknuo da postoje dobre i loše vijesti. ''Loša vijest jeste da, koliko god da su bile ozbiljne posljedice pandemije COVID-19 na ekonomiju, zdravstvo i pojedinačne živote, nešto opasnije je pred nama. Ako značajno ne promijenimo naš pravac kretanja, dekarboniziramo globalnu ekonomiju 3 do 5 puta brže nego što to trenutno radimo, nećemo ispuniti ciljeve Pariškog sporazuma o ograničavanju zagrijavanja.  Dobre vijesti su da je mogućnost ove promjene u potpunosti u našim rukama. Možemo već danas donijeti odluke koje će preokrenuti ovu putanju, poput obnovljivih izvora energije, čistih investicija, zelenih infrastruktura''.

Prof. Goran Trbić, lokalni kontakt Međuvladinog povjerenstva za klimatske promjene naglasio je da su “temperature u našem dijelu Europe već prešle 1.1 stupanj, a ako ovaj trend bude išao preko 1.5 stupnjeva, promjene će biti ekstremnije i dovest će do suša i rizika smanjenja voda, što bi u konačnici dovelo do velikog pritiska na ekonomiju i stanovništvo ovog dijela Europe, uključujući i BiH. Nadam se da će doći do  zaustavljanja emisija CO2, a samim time će doći do korekcija ovih modela'', rekao je Trbić.

Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH je naglasila da se  ''sve više smanjuje prostor za djelovanje kako bi se promijenio tijek ekonomskog razvoja širom svijeta, jer je znanost pokazala da ljudske aktivnosti imaju veliki utjecaj na ravnotežu planete. Klimatske promjene tiču se svakoga. Nije samo odgovornost vlada da provode korake, već i kompanija da osiguraju da njihov rad ne zagađuje okolinu. Odgovornost je i na svakom pojedincu. UNDP gleda na klimatske promjene kao hitan i prioritetan problem. Kao dio UN obitelji u BiH, ostajemo predani ulaganju napora da realiziramo aktivnosti zajedno s partnerima.“

Na pitanja o znatnim oscilacijama temperature tijekom ljeta u BiH, Nedim Sladić, meteorolog, je poručio da se ''klima klima''.

''Kada pogledamo podatke Federalnog hidrometeorološkog zavoda, ovo ljeto je bilo znatno iznad prosjeka, s 52 vrela dana koja su prelazila 30 stupnjeva, što je za čak četiri puta više u odnosu na vrijednosti u periodu 1961-1990. godine, kada je prosječan broj vrelih dana bio 12. Najgora situacija je bila 2012. godine, tijekom koje je bilo puno toplote i velikih požara, ali u temperaturnom rangu, ovo ljeto je bilo u top pet najtoplijih u povijesti BiH. Na osnovu prognoznih modela i analogija, svaki od podataka ima odgovorne utjecaje,“ zaključio je Sladić.

Druženje je organizirano u sklopu projekta ''Povećanje ulaganja u javne objekte s niskom stopom emisije ugljika u BiH“, koji implementira Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP), uz financijsku podršku Zelenog klimatskog fonda (GCF), a u suradnji s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Federalnim ministarstvom prostornog uređenja, Fondom za zaštitu okoliša Federacije BiH i Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske.