Čapljina otvorila važno pitanje budućnosti Hutova blata i močvarnih staništa
U organizaciji Javnog poduzeća Park prirode Hutovo blato d.o.o. Čapljina, a u suradnji s Resursnim centrom za okoliš (REC), u Hotelu President u Čapljini održan je stručni skup pod nazivom "Tradicijska mudrost i znanstveni uvidi – naš put očuvanja“, povodom obilježavanja Svjetskog dana močvarnih staništa.
Skup je okupio predstavnike institucija, znanstvene zajednice, civilnog društva i lokalne zajednice, s ciljem rasprave o važnosti močvarnih ekosustava, njihovoj zaštiti te povezivanju tradicijskog znanja i suvremenih znanstvenih pristupa u očuvanju prirode.
-webp.webp&w=1920&q=75)
Poseban naglasak stavljen je na Park prirode Hutovo blato kao jedno od najvrjednijih močvarnih područja u ovom dijelu Europe.
Močvarna staništa između zaštite i razvoja
Nakon uvodnih obraćanja organizatora i predstavnika nadležnih institucija, Irene Rozić, ravnateljice Parka prirode Hutovo blato I ministrice turizma i zaštite okoliša Nasihe Pozder, u kojima je istaknuta važnost sustavne zaštite močvarnih područja, uslijedila su stručna izlaganja.
Prof. dr. sc. Jozo Rogošić govorio je o Ramsarskoj konvenciji i globalnim okvirima zaštite močvarnih staništa, naglašavajući kako su ova područja ključna za očuvanje bioraznolikosti, ali i za prilagodbu klimatskim promjenama.
O ulozi močvarnih staništa kao turističkog i ekonomskog resursa govorio je prof. dr. Almir Peštek, istaknuvši potrebu za razvojem održivog turizma koji poštuje prirodna ograničenja, ali istovremeno donosi korist lokalnoj zajednici.
Kao pozitivan primjer naveo je upravo Hutovo blato, gdje se tradicija, priroda i razvoj mogu uspješno povezati.
Posebno zanimanje izazvalo je izlaganje dr.sc. Ane Buljubašić, koja je predstavila nova zaštićena prirodna područja, krajobraze Starača i Tišina, naglasivši kako je riječ o važnom iskoraku u jačanju mreže zaštićenih područja na lokalnoj i regionalnoj razini.
Panel: Kako čuvamo ono što nas čuva
Središnji dio skupa bila je panel-diskusija pod nazivom "Kako čuvamo ono što nas čuva: izazovi i rješenja za vlažna staništa", koju je moderirao Zdravko Jakiša.
U raspravi su sudjelovali prof. dr. sc. Sanja Matić Skoko, prof. dr. sc. Dragan Škobić, direktorica REC-a Lejla Šuman, mr. ekologije Zineta Mujaković te Blanka Bradvica, community manager.
Panelisti su se složili kako je za dugoročnu zaštitu močvarnih staništa nužna suradnja znanosti, institucija i lokalne zajednice, ali i snažnija edukacija javnosti.
Posebno je istaknuta uloga lokalnog stanovništva, čije tradicijsko znanje može biti vrijedan saveznik u očuvanju prirode.
‘"Močvarna staništa ne trebamo promatrati kao prepreku razvoju, nego kao resurs koji, ako se pravilno njime upravlja, donosi dugoročnu korist i prirodi i ljudima", istaknula je tijekom rasprave Lejla Šuman iz REC-a.
Klimatska otpornost Hutova blata
U završnom dijelu skupa predstavljeni su ključni dokumenti usmjereni na budućnost Parka prirode Hutovo blato.
Prof. dr. sc. Nikola Glamuzina predstavio je Strategiju jačanja otpornosti na klimatske promjene, dok je dr. sc. Ivan Vučković govorio o investicijskom planu koji predviđa konkretne mjere i projekte za prilagodbu klimatskim izazovima.
"Park prirode Hutovo blato jedino je Ramsarsko područje u Bosni i Hercegovini sa uspostavljenom upravljačkom strukturom, što mu daje posebnu odgovornost, ali i priliku da bude pozitivan primjer drugima. Ovakvi stručni skupovi ne donose uvijek trenutačne rezultate, ali stvaraju prostor za povezivanje znanstvenih uvida i svakodnevnih izazova te otvaraju put dugoročnoj suradnji i kvalitetnijem upravljanju vlažnim staništima", istaknula je dr. sc. Irena Rozić, direktorica Parka prirode Hutovo blato.
Zaključeno je kako Hutovo blato, uz odgovorno upravljanje i kontinuiranu podršku domaćih i međunarodnih partnera, može postati primjer dobre prakse u zaštiti močvarnih staništa i održivom razvoju.
Stručni skup završen je zajedničkim ručkom i fakultativnim posjetom Parku prirode Hutovo blato, gdje su sudionici imali priliku iz prve ruke vidjeti vrijednosti o kojima se tijekom dana govorilo, potvrđujući poruku skupa da je očuvanje prirode zajednička odgovornost, ali i zajednička prilika.
