''Arapoviću ugradi se, bit će ti bolje'', poruka je mostarskom aktivistu koji se od samih početaka bori protiv izgradnje mini hidroelektrana na Buni.

Nemoralne ponude, ignoriranje, ''gubljenje papira'',  jednostrani zapisnici, sve je samo dio prepreka u borbi koju već godinama vode Ekološko udruženje "Majski cvijet" odnosno njegov predsjednik Oliver Arapović i Omladinski klub "Novi val" za očuvanje Bunskih kanala u Mostaru.

Oliver Arapović u razgovoru za Bljesak.info pričao je o borbi koju su vodili do presude Kantonalnog suda u Sarajevu koji je početkom tjedna poništio dozvolu koju je Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdalo za gradnju dvije mini hidroelektrane na lokalitetu Bunski kanali u Mostaru.

Podsjetimo, u skladu s presudom, postupak se mora ponovno provesti zbog neregularnosti u izdavanju i zanemarivanju činjenica koje su ekološka udruga 'Majski cvijet' i omladinski klub 'Novi val' ranije isticale.

Postoji bojazan da će se graditi

No iako je donesena presuda, postoji bojazan da će se i dalje graditi.

''Mještani i ljudi imaju bojazan da će unatoč ovoj presudi investitori Hercegovina-građevinsko zanatstvo d.o.o. Mostar raditi, ali borit ćemo se svim pravnim sredstvima da do toga ne dođe, ukoliko to ne bude, prijetit ćemo svojim životima'', kaže Arapović za Bljesak.info.

Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo, govoreći o odluci Kantonalnog suda u Sarajevu za N1 je ranije kazala, da su to okolinske dozvole za MHE Buna 1 i Buna 2, te da su one izdane na samom početku njenog mandata 11.11.2015. godine.

"Tada su nevladine organizacije pokrenule tužbu na sudu i sud je donio odluku da se te okolinske dozvole poništavaju. Očigledno je da stručne službe nisu uradile svoj posao i nije provedena javna rasprava. Ima još nekih nedostataka. Tako da je sve vraćeno Federalnom ministarstvu okoliša i turizma na ponovni postupak. Vi znate da se ja protivim mini hidrocentralama, mislim da one uništavaju rijeke. Ministarstvo radi prema zahtjevu. Svaki zahtjev koji dođe ovdje on se razmotri u ministarstvu i stručne službe vode taj postupak i trebaju ga uraditi u skladu sa zakonom. Ovdje se pokazalo da ove okolinske dozvole imale nedostataka i sreća je da su se nevladine organizacije pokrenule tužbu prema sudu", navela je.

Arapović je ove izjave prokomentirao govoreći kako bi volio da se radi po zakonu i da se sve zakonske odredbe provedu prema svakome tko krši zakon.

''Ako je nešto zaštićeno područje i stavljen mu predikat zaštite, onda se bilo kakva korekcija ne može raditi. Ovo je po tri osnove zaštićeno područje spomenik prirode, kompletno korito rijeke Neretve je zaštićeno pa je tako ušće rijeke Bune spomenik prirode duge kategorije i po trećoj ribarskoj osnovi, ovo područje je prirodno plodište i matište endemskih vrsta riba i glavni migracijski kanal za mekoustu pastrmku da ulazi u rijeku Bunu. Ako bi se Mini Hidroelektrane napravile mekousna pastrmka i šest kritično ugroženih vrsta riba neće moći ići u svoju migraciju u matičnu rijeku Bunu i mrijestiti se tamo. Zidovi bi bili visoki tri metra i gradili bi se preko migracijskih puteva i uzimali bi kompletnu Bunu sebi u kanal, pa ribe više ne bi imale imati sponu ''.

Daljnji postupak nakon poništavanja

Pojašnjavajući dalju proceduru nakon poništavanja okolinske dozvole, Edita Đapo je za N1 rekla da bi ministarstvo donijelo valjanu odluku, mora se voditi upravni postupak.

''Potrebno je nekoliko dokumenata. Da je u prostornom planu i da ima prethodnu vodnu suglasnost. Vjerojatno i koncesiju. Koncesiju daje općina ili kanton. Također, sve dozvole prije okolinske dozvole se dobivaju na nivou županija. Federalno ministarstvo okoliša i turizma dužno je provesti javnu raspravu i uključiti i javnost i uzeti u obzir sve stručne primjedbe koje daju nevladine organizacije ili žitelji koji tu žive".

Arapović je komentirajući daljnju proceduru rekao, da sada investitor mora ukliniti sve nepravilnosti, dakle prvo mora organizirati javnu raspravi na Buni, gdje bi trebali predstaviti popravku projekta, tek kada mještani i zainteresirane udruge dobiju studiju na uvid, tada izlaze na javnu raspravu.

Javna rasprava 2015. godine

''Investitor mora objaviti studiju javno. Ranije, kada je bila riječ o prvoj studiji, investitor je tada objavio studiju  javno pet ili šest dana prije rasprave, što je teško za spremiti se. Tada smo mislili, neiskusni, da će biti dovoljna izjava lokalnog stanovništva koje je negodovalo. Očekivali smo da će  zapisnik biti urađen korektno, jer ukoliko žele raditi, mora se poštovati volja lokalnog stanovništva; jer je BiH potpisala povelju o lokalnoj samoupravi'', pojasnio je Oliver.

Inače, na prvoj javnoj raspravi održanoj 9. srpnja 2015. godine, koja je Arapović podsjeća, bila zatvorena za medije, sudjelovali su Dragan Miličević kao tumač projekta ispred investitora, Jerko Pavličević kao tumač projekta, dijela  flore i faune Mirjana Kovač iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, kao voditelj rasprave, te sudionici iz županijskih i gradskih odjela. No pošto udruga nikada nije dobila zapisnik sa ove rasprave, nisu nam mogli ponaosob dati sva imena sa prve rasprave, koja je prekinuta, a nova nikada nije zakazana.  

Vrijednost projekta izgradnje dvije mini hidrocentrale na rijeci Neretvi u mjestu Buna pored Mostara iznosi 10 milijuna maraka. Vlada HNŽ-a je 2015. godine jednoglasno usvojila odluku o koncesiji poduzeću Hercegovina građenje zanatstvo d.o.o. Mostar koja je investitor projekta. U uvidu u sudski registar iz 2014. godine navodi se da je osnivač firme Mijatović Anela, Primorac Ivica i Effectus d.o.o. Mostar, čiji je osnivač, kako se trenutno navodi na portalu bizreg.pravosuđe Snježana Palameta dok su članovu uprave Dragan  i Zoran Palameta.

Kao lice ovlašteno za zastupanje podružnice tada su bili navedeni Anela Mijatović kao rukovoditelj bez ograničenja i Miličević Jelka, sadašnja federalna ministrica financija, kao prokurist za podružnicu.

Trenutno na portalu bizreg.pravosudje.ba se navodi da je Mijatović Anela direktorica firme Hercegovina-građevinsko zanatstvo d.o.o. Mostar, dok je prokurist Mijatović Berislav

Arapović napominje da Federalno ministarstvo okoliša i turizma na čelu sa ministricom Editom Đapo, prilikom izdavanja okolišne dozvole za izgradnju MHE Buna 1 i Buna 2 nije uvažilo primjedbe ekoloških udruženja.

 ''Sa ministrom poljoprivrede HNŽ-a Jović Donkom, Mirjanom Kovač iz Ministarstva okoliša i turizma te predstavnicima investitora “Hercegovina građevinsko-zanatstvo” 16.10.2015. godine imali su sastanak na kojem su jasno rekli da mi na ovom lokalitetu ne želimo nikakvu gradnju. Mi smo tada tražili monitoring da se uradi na Bunskim kanalima što nije odgovaralo investitoru. Meni su čak rekli da ne govorim na ovu temu jer sam, kažu previše oštar'', kaže Arapović. Iz Ministarstva poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva u Ministarstvo okoliša FBiH otišao zapisnik sa, kako naknadno saznaju u udruzi, zaključcima koji su izmijenjeni.

Bez pristupa zapisniku

S ove rasprave iz Ministarstva poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva u udruzi nikada nisu dobili zapisnik.

''Kada smo kontaktirali i tražili informaciju u Ministarstvu okoliša da nam odgovore je li izdalo okolinsku dozvolu nikada nam nisu javili. Sasvim slučajno smo našli da je okolinska dozvola izdana, onda smo tražili da nam je dostave, pa ni to nismo nikada dobili. Ministarstvo okoliša čak ni Tužiteljstvu nije dostavilo zapisnik, zato ga je Tužiteljstvo kaznilo i naredili su istragu'', kaže Arapović, govoreći da su kasnije preko poznanika 'došli' do parlamentaraca koji su u Parlamentu tražili okolinsku dozvolu na uvid. Nakon što su iz udruge Majski cvijet dobili tu okolinsku dozvolu, tada su pokrenuli tužbu.

 Sve do trenutka pokretanja tužbe, udruge koje su se borile za zaštitu Bune su bile isključene iz procesa, rekao je Arapović.

Pokrenuli smo tužbu protiv Federalnog ministarstva okoliša i turizma gdje smo posebno istaknuli da javna rasprava koja je održana i zapisnik koji je tužiteljima dostavljen sa te rasprave, nevjerodostojan, te da je sačinjen prema potrebi  i navođenju investitora.

Odjel urbanizma i urbanistička suglasnost

Arapvović je još jednom pozvao Odjel za urbanizam Grada Mostara da se očituje povodom urbanističke suglasnost za izgradnju mHE Buna 1 i mHE Buna 2, jer su i od strane Kantonalnog suda u Sarajevu utvrđene nepravilnosti u izdavanju dokumenata koji su presudni prilikom izdavanja urbanističke suglasnosti.

''Kada je urbanistička suglasnost poništena od Ministarstva prostornog uređenja i građenja, došli smo s našim pravnikom u odjel za Urbanizam da vidimo spis i zatekli smo spis u kojem nedostaje puno dokumenata. To je bilo žalosno, dođemo u Odjel za urbanizam i ne mogu naći spise, a na prvoj stranci moraju stajati svi priloženi dokumenti, koji su priloženi u spis kao dokaz. Mi pošaljemo dokaze preko protokola, a kada drugi put dođemo, toga nema u spisu. Tek  2018. godine naša dokumentacija se posložila'', prisjeća se Arapović, još jednom pozivajući odjel za Urbanizam da donese odluku u svezi urbanističke suglasnosti i da okonča ovaj postupak koji je pred njihovim odjelom.

Tko i kako mijenja prostorni plan?

Valja podsjetiti kaže Arapović da je Gradsko vijeće 2012. godine na zadnjoj sjednici donijelo izmjene Prostornog plana koje je u suprotnosti s Federalnim, kako kaže, glavnim planom gdje su Bunski kanali zaštićeno područje.

''Ne može niži organ, odnosno Gradsko vijeće mijenjati prostorni plan i donositi u njemu korekcije i odluke bez Federalnog plana. U Gradskom vijeću sjede ljudi koji ne razumiju urbanističko planiranje, regulacijske planove. Čak ni u odjelu za urbanizam neki ne znaju razliku između regulacijskog i prostornog plana'', govori Arapović, posebno ističući da će prema budućem Gradskom vijeću tražiti da razriješi, izmjenu prostornog plana, jer oni kažu da su je donijeli.

''Stanovništvo lokaliteta Buna je od početka procedure protiv gradnje mHE na lokalitetu koji je zaštićen u Zavodu za zaštitu spomenika prirode u Federaciji BiH kao i u Registru HNK-a za zaštitu spomenika prirode. U ovom slučaju je došlo do evidentnih kršenja procedura i propisa usvajanjem izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Mostara koji nije usuglašen sa postojećim Planom BiH iz 1980.godine te objave Prostornog plana u Službenom glasniku koji nije prethodno potpisan od strane predsjednika Gradskog vijeća'', istaknuo je jučer na konferenciji Adnan Đuliman, ispred omladinskog kluba Novi Val, koja je zajedno sa udrugom Majski cvijet predala tužbu.

Betonizacija

''Na jednoj strani planiraju raditi 650 metara betonskih zidova. Planirali su betonizaciju i kompletna Buna se neće ulijevati u kanal, kanal bi ostajao gotovo suh ljeti, a voda bi se preusmjerila da ide na Cvetkov liman u Neretvu. Dalje drugom stranom ispod željezničkog tunela; 580 metara drugim kanalom vodit će vodu na strojarnice i ondje će se opet ulijevati u Neretvu. Tako u tim ljetnim periodima Neretva i Ćupov kanal bi ostajali plitki i povremeno suhi. Od Brodara bi se radila potkovica, tamo bi bilo izravnavanje vode do aluminijskog što bi ostavilo utjecaj na Ortiješ i na kuće ondje. Garaže bi plivale, bunari (pošto nemaju infrastrukturu), septičke rupe… voda bi se miješala, to bi bila jedna katastrofa za to stanovništvo, a tu bi se podizao i prag bune'', rekao je Arapović.