Borba za Neretvu: Mulj i život

Zamućena voda i poluprazno korito. Tako izgleda Gornji tok rijeke Neretve četiri godine nakon što je počela gradnja hidroelektrane "Ulog".

Na jednoj od najčistijih rijeka u Bosni i Hercegovini ukupno su izgrađene četiri hidroelektrane. Završetak "Uloga" planiran je uskoro.

Uprkos apelima ekoloških aktivista, preporuci i zaključku Stalnog komiteta Savjeta Evrope koji se bavi zaštitom životne sredine (Bernska konvencija) da se suspenduje gradnja ove hidroelektrane, Bosna i Hercegovina nije reagovala.

O hidroelektrani "Ulog" na jugoistoku BiH, u opštini Kalinovik, ovaj komitet će se baviti u septembru u Strazburu, kako je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Biro Stalnog komiteta za Bernsku konvenciju trebao bi, kako je navedeno za RSE, tada razmatrati da li je Bosna i Hercegovina ispunila zaključak ovog komiteta.

Pročitajte još

Uništavanje Neretve i HE Ulog - Federacija je nemoćna

U odgovoru na upit RSE nije navedeno kakve bi posljedice mogla da trpi BiH zbog nepoštovanja zaključaka Stalnog komiteta za Bernsku konvenciju.

Vrijednost investicije u HE "Ulog" je 70 miliona evra, a vlasnik koncesije je firma "EFT" u vlasništvu biznismena iz Srbije Vuka Hamovića.

Izvođač radova je kineska kompanija, "Sinohydro Corporation Limited" koja je 2021. godine bila pod američkim sankcijama zbog zabranjenih poslova u Iranu.

Nizvodno od hidroelektrane mulj i građevinski otpad

Voda je postala "žabokrečina, teško da tu riba može preživjeti". Tim riječima za Radio Slobodna Evropa opisuje Robert Oroz, ekološki aktivista ono što je zatekao prije nekoliko dana nizvodno od Hidroelektrane "Ulog" u gornjem toku rijeke Neretve.

Slike koje je ustupio RSE su nastale nakon probnog punjenja brane hidroelektrane.

Fotografije ukazuju na zagađenje zaštićenog gornjeg sliva rijeka i devastaciju prirodnog korita.

"Vidio sam naslage mulja i prašine i primijetio kako naročito u popodnevnim satima dolazi do zamućenja vode koja otiče koritom", kaže Oroz.

O tome kako izgleda Gornji tok rijeke Neretve svjedoči i Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu. Za RSE kaže kako je ova nevladina organizacija više puta upozoravala na zagađenje i zamućenje ove rijeke.

Kako kaže Topić, živi svijet u i oko gornjeg toka Neretve je ugrožen zbog, kako tvrdi, HE "Ulog".

"Posljedice se očekuju u izumiranju nekoliko autohtonih vrsta pastrmke. U gornjem dijelu Neretve imamo i mekousnu pastrmku, i glavaticu, i tri vrste pastrmke koje su autohtone. Zbog rada te elektrane se može očekivati u vrlo skorijoj budućnosti da će te vrste nestati", rekao je Topić.

On dodaje i da će to utjecati na život ljudi koji žive na području nizvodno od hidroelektrane.

"Nizvodno je atraktivno područje za rafting, što je komercijalno i donosi prihode lokalnom stanovništvu, doprinosi turistički, jednostavno rijeka Neretva više neće biti ono što je bila prije", rekao je Topić.

Inače, Centar za životnu sredinu je 2020. godine sa Arhus centrom iz BiH, te međunarodnim organizacijama "EuroNatur", "RiverWatch", "CEE Bankwatch" i "ClientEarth" pokrenuo žalbu protiv BiH pred Stalnim komitetom Vijeća Europe.

Žalbeni postupak pred Vijećem Europe zvanično je otvoren nakon što je u listopadu 2022. godine obavljena ekspertska misija koju je uputio Stalni komitet za Bernsku konvenciju u gornji tok Neretve.

Nakon toga, to tijelo je usvojilo i preporuke koje su vlastima u BiH dostavljene u decembru 2022. godine, ali koje ova zemlja nije ispunila.

Poručeno je kako BiH treba da ubrza procese i trajno zaštiti kompletni sliv gornje Neretve koji je kandidovan kao "Emerald" područje.

Emerald ili "Smaragdna" mreža je regionalna ekološka mreža koju čine područja od posebnog interesa za zaštitu prirode na teritoriji Europe, Azije i sjeverne Afrike i na kojima država mora da obezbijedi adekvatan režim zaštite.

Zbog HE 'Ulog' u pripremi i apelacija Ustavnom sudu BiH

Aktivisti iz Udruženja "Zeleni Neretva Konjic" koje se bori za zaštitu Neretve, najavili su za RSE da će u narednih mjesec dana podnijeti apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine u nastojanju da zaustave projekat HE "Ulog".

To je, kako navode, rok do kada moraju da podnesu apelaciju nakon što je Vrhovni sud bh. entiteta Republika Srpska u maju odbio njihovu tužbu kojom su tražili poništavanje ekološke dozvole za HE "Ulog".

Žalba Vrhovnom sudu RS uslijedila je nakon što je Okružni sud u Banjaluci, takođe, odbacio tužbu.

Predsjednik Udruženja Amir Variščić za RSE tvrdi da je RS mimo zakona izdala ekološku dozvolu, jer tokom njene izrade nije konsultovan drugi entitet, Federacija Bosne i Hercegovine.

HE "Ulog" se gradi uzvodno od međuentitetske linije razgraničenja, u RS, ali posljedice po Neretvu će se, po tvrdnjama Variščića, najviše osjetiti u entitetu Federacija BiH.

Pročitajte još

Vlada FBiH: Zaštititi interese FBiH od posljedica izgradnje HE Ulog u RS-u

Vlada Federacije BiH je krajem oktobra 2023. godine usvojila Inicijativu za rješavanje problematike utjecaja gradnje HE "Ulog" i hidroenergetskog sustava Gornji horizonti na stanje voda i okoliša u FBiH. Inicijativa je zatim proslijeđena državnom nivou, odnosno Vijeću ministara BiH.

Iz Vijeća ministara BiH nije odgovoreno na upit RSE šta se dogodilo sa ovom Inicijativom, niti šta je sa sprovođenjem zaključka Stalnog komiteta Bernske konvencije.

Na isti upit nisu odgovorili ni u nadležnom ministarstvu u RS.

"Investitor je dužan, pored standardne studije utjecaja na životnu sredinu, napraviti poseban separat studije o nizvodnim utjecajima, u ovom slučaju na drugi entitet, odnosno u ovom slučaju u općinu Konjic. Međutim, to nije odrađeno. Mi smo pristupali proceduri javne rasprave, kao zainteresirana strana i kao takvi smo imali mogućnost da šaljemo žalbe i tužbe. Žalbe nisu imale nikakvog utjecaja, ekološka dozvola je još davno izdana, ali svako pet godina je potrebno njeno ponovno ishodovanje", rekao je Variščić za RSE.

Što kaže investitor?

U kompaniji EFT za RSE su ustvrdili kako probno punjenje akumulacije HE Ulog "ne izaziva zagađenje gornjeg toka reke Neretve", te dodaju da nemaju komentar na najavu apelacije Ustavnom sudu.

"Nismo bili uključeni u proces pred Stalnim komitetom za Bernsku konvenciju tako da ne možemo da komentarišemo detalje njihovog zaključka. Ekološka dozvola za 'HE Ulog' je izdata u skladu sa svim relevantim zakonskim propisima. Nismo imali kontakte sa Vladom Federacije BiH i Savetom ministara BiH vezano za projekat HE Ulog", rekli su u EFT.

Koncesiju i dozvolu za izgradnju HE "Ulog" kompanija "EFT" dobila je od Vlade RS 2009. godine.

Radi se o kompaniji koja je u vlasništvu Vuka Hamovića, biznismena iz Srbije.

Inače, Hamovićeva kompanija najveći je trgovac električnom energijom na Zapadnom Balkanu.

Hamović je dobio koncesiju i za izgradnju još dva objekta u RS - termoelektranu Stanari, koja je izgrađena novcem osiguranim kod kineske razvojne banke, i solarnu elektranu u Bileći, na jugoistoku BiH, koja je trenutno u fazi izgradnje, a koju gradi kineska kompanija "Dongfang Electric Corporation", koja je bila na crnoj listi Svjetske banke zbog nezakonitog poslovanja.

Izgradnja Hidroelektrane "Ulog "koja je smještena u samom kanjonu rijeke Neretve prvobitno je trebala početi 2019. godine, ali su radovi kasnili i započeli su u ljeto 2020.

Duži vremenski period radovi su bili u zastoju zbog problema sa finansiranjem i kreditom kod kineske banke.

Hidroelektrana je trebala biti završena polovinom prošle godine.

Do sada su na Neretvi izgrađene četiri hidroelektrane. U planu je gradnja još dvije, u općini Konjic u Federaciji BiH, za koje obustavu projekata, takođe, traži Stalni komitet za Bernsku konvenciju Vijeća Europe.