BiH bez pomaka u rješavanju problema zagađenja zraka od posljedica kojeg godišnje umire tisuće ljudi

S dolaskom zime i početkom sezone grijanja, Sarajevo i drugi gradovi u Bosni i Hercegovini ponovno svjedoče visokoj razini zagađenosti zraka i upravo je taj problem zagađenja, kako neki smatraju, najbolji primjer posljedica neuređenosti države i indolencije vlasti.

Budući da se zemlja tijekom sezone grijanja oslanja na ugalj i drvo, a u pogledu proizvodnje električne energije na ugalj, gradovi Bosne i Hercegovine su među najzagađenijima u Europi i svijetu tijekom zimskih mjeseci.

Prema ranijim procjenama Svjetske banke, svake godine 3.300 ljudi u zemlji prijevremeno umire od posljedica zagađenosti zraka, što je devet posto ukupnog broja umrlih. Na tisuće drugih osoba živi sa pogoršanim respiratornim i kardiovaskularnim problemima. Posebno su ugrožene starije osobe i djeca.

Bez pomaka u rješavanju problema zagađenja zraka 

Stručnjaci smatraju da je ključ za rješavanje ovog problema u regulaciji tržišta ložišta, smanjenju upotrebe čvrstih goriva, te jačanju zakonskih propisa i inspekcijskih službi. Istovremeno, upozoravaju na ozbiljne dugoročne zdravstvene posljedice izloženosti zagađenju, koje povećava rizik od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti.

Anes Podić iz udruženja ''Eko akcija'' objašnjava da je na sjevernoj hemisferi, uključujući Bosnu i Hercegovinu, ovo doba godine kada su dani kraći, manje je sunčevih zraka, dok su atmosferski procesi slabiji. U takvim uvjetima, kada je vrijeme stabilno, zagađenje se zadržava u nižim slojevima atmosfere. Ovo je posebno izraženo u bh. gradovima smještenim u kotlinama, gdje se zbog geografske specifičnosti stvaraju uvjeti povećanje koncentracija zagađenja u zraku.

''Problem Bosne i Hercegovine je što u zemlji nema učinkovitog mehanizma za zaštitu okoliša, stanovnika i prirode. To uključuje i kvalitet zraka. Sarajevo i drugi gradovi Bosne i Hercegovine imaju dugu istoriju problema sa zagađenim zrakom. Imamo izvanredne primjere u prošlosti kako se taj problem nekada uspješno počeo rješavati. Međutim, sada, pored deklarativnog izjašnjavanja raznih političkih garnitura, nemamo pomaka. To je posljedica šireg odnosa prema okoliš'', kazao je Podić, upozoravajući da problem nepostojanja efikasnog zakonskog okvira koji bi se trebao primjenjivati.

Zabraniti prodaju vlažnog drva i loših peći 

Ističe da Sarajevo nije među najzagađenijim gradovima svijeta, ali jeste najzagađeniji glavni grad Europe.

''Naši najgori gradovi su definitivno na listi najzagađenijih gradova Europe uopće'' dodao je.

Izvori zagađenja zraka su brojni, između ostalih, sagorijevanje fosilnih goriva za prevoz, goriva za grijanje, spaljivanje otpada, proizvodnja električne energije i druge aktivnosti.

''Više od dvije trećine stanovnika Bosne i Hercegovine grije se ložeći čvrsta goriva. Od približno 700.000 domaćinstva koja lože čvrsta goriva, 200.000 koristi ugalj. Dodatni problem je što građani koji se većinom griju na drva koriste vlažno drvo koje ima tri do četiri puta veću emisiju u odnosu na pravilno osušeno drvo'', kazao je Podić.

Smatra da dodatni problem predstavlja i loš kvalitet peći koje se koriste u domaćinstvima.

''Bosna i Hercegovina nema standarde na tom polju. Na tržište možete izbaciti bilo kakvu peć. Ne postoje standardi koji bi natjerali proizvođače da prave efikasnije modele peći koje će imati daleko manje emisije. Bosna i Hercegovina je neuređena zemlja na mnoge načine i problem sa zrakom je izvanredan primjer do čega ta neuređenost dovodi'', poručio je Podić, istakavši da je učinak inspekcija nevidljiv.

Tvrdi da je zahvaljujući nevladinim organizacija problem zagađenja zraka i dospio do javnosti te da postoji svijest u javnosti da se problem mora rješavati.

''Međutim, tko ne prepoznaje ovaj problem kao prioritet jesu naše političke elite. To njima nije nikakav izazov, ne mogu dobiti glasove na tome, ne mogu ukrasti novce na ovome i onda odluka obično bude da se uopće ne bave problemom zagađenja zraka'', kazao je.

Također ističe da se utopljavanjem zgrada ne može rješavati problem zagađenja zraka, ali da je to ''dobrodošla mjera kad je u pitanju potrošnja fosilnih goriva''.

Da bi se riješio problem zagađenja iz malih kućnih ložišta, Podić ističe da je potrebno prvo urediti tržište – zabraniti prodaju vlažnog drva i loših peći te omogućiti ljudima da zamijene stara ložišta. To će im, na duže staze, omogućiti uštedu na grijanju. Također, ključna je reforma inspekcijskih službi i laboratorija koji analiziraju kvalitetu emisija, jer trenutna situacija nije održiva. Paralelno s tim, mora se drastično poboljšati javni prijevoz kako bi se smanjila brojnost automobila, koji dodatno pogoršavaju situaciju u gradu.

Kako je Sarajevo smanjilo zagađenje prije više od 40 godina 

Podić podsjeća da je u Sarajevu je 1983. godine, nakon sedam godina implementacije, okončan Projekat kontrole zagađenja zraka u okviru kojeg je izgrađeno 130 kilometara plinovoda od Zvornika do Sarajeva, 20 kilometara, distributivnog plinovoda, 160 kilometara distributivne mreže u gradu, izvršena je konverzija preko 300 kotlovnica na plin, te je napravljeno više od 10.000 servisnih priključaka.

Na prirodni plin su prebačena i skoro sva uslužna poduzeća i industrija u središnjim gradskim općinama. Po okončanju projekta, više od pola stanovništva Sarajeva se direktno ili indirektno grijalo na prirodni plin. Ukupno je tada potrošeno 68,3 milijuna američkih dolara (odnosno sadašnjih 710,8 milijuna KM, kada se uračuna inflacija i preračunaju USD u KM), podsjetio je Podić.

Da bi se riješio problem zagađenja iz malih kućnih ložišta, Podić ističe da je potrebno prvo urediti tržište – zabraniti prodaju vlažnog drva i loših peći te omogućiti ljudima da zamijene stara ložišta. To će im, na duže staze, omogućiti uštedu na grijanju. Također, ključna je reforma inspekcijskih službi i laboratorija koji analiziraju kvalitetu emisija, jer trenutna situacija nije održiva. Paralelno s tim, mora se drastično poboljšati javni prijevoz kako bi se smanjila brojnost automobila, koji dodatno pogoršavaju situaciju u gradu.

Dugoročne zdravstvene posljedice izloženosti aerozagađenju 

Neželjene zdravstvene posljedice zagađenja zraka mogu se javiti kao rezultat kratkoročne ili dugoročne izloženosti, upozorava prim. dr. sc. Aida Vilić-Švraka, specijalista higijene i zdravstvene ekologije iz Odjela za higijenu i zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

''Lebdeće čestice utiču više na zdravlje ljudi, nego bilo koji drugi zagađivač. One se nalaze u zraku u vidu aerosola, veličina im varira između 2,5 do 10 mikrometara, zahvaljujući malom promjeru mogu dospjeti duboko unutar pluća. Hronična izloženost česticama povećava rizik za razvoj kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, kao i za rak pluća. Lebdeće čestice imaju uticaj na zdravlje čak i pri veoma niskim koncentracijama. Nije utvrđen ni jedan prag ispod koga lebdeće čestice nisu štetne po zdravlje'', kazala je Vilić-Švraka za AA.

Smjernica Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitet zraka imaju za cilj postizanje najnižih koncentracija PM-a. Noviji dokazi upućuju na vezu između dugotrajne izloženosti PM 2,5 i pojave ateroskleroze, upozorava.

''Prizemni ozon može izazvati probleme sa disanjem, astmu, smanjiti funkciju pluća i uzrokovati bolesti pluća. Glavni izvori antropogenih emisija azotnih oksida su procesi sagorjevanja, grijanje, proizvodnja električne energije i motori u vozilima i brodovima. Azotni oksid povećava rizik za nastanak respiratornih infekcija. Kašalj i otežano disanje su najčešće komplikacije toksičnosti azotnih oksida, ali se mogu pojaviti i iritacija očiju, nosa, grla, bol u grudima, povećana temperatura, bronhospazam i edem pluća. Sumpor dioksid utiče na respiratorni sistem i funkciju pluća i izaziva iritaciju očiju. Nadražaj sluznice respiratornog trakta uzrokuje kašalj, sekreciju sluzi, pogoršanje astme i hroničnog bronhitisa i čini ljude sklonijim infekcijama respiratornog trakta. Učestalost hospitalizacije kardiovaskularnih pacijenata povećava se u danima sa većim nivoima SO2. Postoje dokazi da je izloženost zagađenom zraku povezana sa nastankom tipa 2 dijabetesa kod odraslih, a može biti povezana sa pretilošću, sistemskim zapaljenjima, pojavom Alzheimerove bolest i nastankom demencije'', dodaje doktorica.

Prevencija akutnih i kroničnih bolesti 

Ističe da u BiH nisu provođena istraživanja o utjecaju zagađujućih materija iz zraka na zdravlje stanovništva, ali da je aerozagađenje samo jedan od riziko faktora koji doprinosi porastu obolijevanja od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti.

''Ostali riziko faktori su nepravilna ishrana, pušenje, nedovoljna fizička aktivnost, alkoholizam, genetska predispozicija itd. Međutim, prema najnovijim podacima SZO Bosna i Hercegovina je među zemljama sa najvišom stopom mortaliteta koji je povezan sa zagađenjem zraka'', ističe Vilić Švraka.

Smatra da kako bi se smanjio negativan efekat aerozagađenja na zdravlje neophodno je, između ostalog uskladiti zakonsku regulativu i uspostaviti praćenje kvaliteta zraka; unaprijediti kapacitete nadležnih institucija i laboratorija za monitoring kvaliteta zraka, uspostaviti informacijski sustav kvalitete zraka, unaprijediti izvještavanje prema domaćim i međunarodnim obavezama.

U cilju preveniranja akutnih i kroničnih bolesti koje nastaju kao posljedica epizoda povećanog aerozagađenja, stanovništvu se savjetuje smanjiti kretanje na otvorenom, naročito u jutarnjim i večernjim satima, sve do pojave padavina ili jakog vjetra koji će omogućiti bolji kvalitet zraka.

U slučaju da osjete pogoršanje zdravlja, hronični bolesnici moraju biti pod stalnom kontrolom liječniku.