Bez dozvola nema gradnje malih hidroelektrana na Neretvi i Igaščici

Okružni sud u Banja Luci donio je 28.januara ove godine pozitivnu presudu za obranu rijeka Neretve i Igaščice čime je uvažio tužbu podnesenu od strane Centra za životnu sredinu pripremljenu u suradnji sa Aarhus centrom u BiH, te poništio sporno rješenje Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstva i ekologije RS kojim je nositelj projekta Male hidroelektrane ''Marvel'' d.o.o. Kalinovik, oslobođen obaveze da izradi Studiju utjecaja na životnu sredinu za Hidroenergetski sustav (HES) ''Gornja Neretva'' Faza I, koja podrazumijeva izgradnju MHE Grebenac Ušće, MHE Mjedenik i MHE Igrašica na rijekama Neretva i Igaščica u općini Gacko.

Ova presuda znači da će Ministarstvo morati donijeti novo rješenje kojim se nalaže izrada Studije uticaja na životnu sredinu, a potom će ista biti stavljena na javni uvid te će stručna i šira javnost dobiti priliku da iznese svoje komentare, sugestije i primjedbe. Za to vrijeme investitor ne smije početi sa gradnjom dok god ne osigura sve potrebne dozvole kao što su ekološka, urbanistička i građevinska i to pod uvjetom da Studija uticaja na životnu sredinu bude odobrena.

"Pozdravljamo ovu presudu, jer ukazuje na sve negativnosti pristrasnog postupanja Ministarstva u ovakvim slučajevima koji mogu biti pogubni po životnu sredinu, te nalaže obavezu da se prije ishodovanja bilo kakvih dozvola ispita uticaj projekta na prirodu. S nadom da ćemo dobiti još ovakvih presuda, sigurna sam da ćemo obraniti naše rijeke od najezde pojedinaca koji se bore samo za svoj profit", istakla je Nina Kreševljaković, pravna savjetnica Aarhus centra u BiH.

Kako je dokazano sudskim procesom, Ministarstvo nije postupilo u skladu sa zakonom kada je ishodovalo sporno rješenje, jer se njemu navode samo tvrdnje da je analizirana dostavljena dokumentacija i da su razmatrana mišljenja, te da je utvrđeno da predmetni hidroenergetski sustav navodno neće imati značajan utjecaj na životnu sredinu. Međutim, izostali su razlozi i dokazi koji ukazuju na zakonitost mišljenja, a time i odluke. Sud u konačnici utvrđuje da nije samo došlo do nepotpuno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja i nepravilne primjene materijalnog prava, već da sporno rješenje sadrži nedostatke koji sprječavaju ocjenu njegove zakonitosti u upravnom sporu pred sudom.

Ono što je sud također smatrao spornim jeste i činjenica da je Ministarstvo navelo u osporenom aktu da hidroenergetski sustav neće imati značajan utjecaj na životnu sredinu uz uvažavanje svih dostavljenih mišljenja uprkos činjenici da se u jednom od dostavljenih mišljenja od strane Republičkog zavoda za zaštitu kulturno- povijesnog i prirodnog nasljeđa navode brojni negativni utjecaji ovog hidroenergetskog sustava na životnu sredinu ovog područja. U navedenom mišljenju se pominje kako će ovaj hidroenergetski sustav dovesti do promjene predjela i utjecaja na vodne ekosustave, te da će doći do promjene prirode u smislu ambijentalne vrijednosti.

Također, gornji tok rijeke Neretve od Uloga do samih izvora je jedno od najvećih, najvažnijih i najočuvanijih staništa potočne pastrmke Salmo truutta Lennaeus, te je jedna od najvažnijih mjera zaštite i očuvanja tog područja zaštita posebnih staništa, tzv. ribljih plodišta. U konačnici, Zavod navodi kako je gradnja hidroenergetskog objekta sustava HES ''Gornja Neretva'' Faza I u suprotnosti sa načelima očuvanja i zaštite prirode što je sud posebno cijenio kod donošenja presude.

Sud navodi kako bi ''Ministarstvo da ugodi svima, ne samo pomenutom Zavodu nego i investitoru, time što bi u svom rješenju spojilo ono što je nespojivo, rekavši da predmetni hidroenergetski sistem navodno neće imati značajan uticaj na životnu sredinu, ali i da se striktno uvažavaju sva naprijed navedena mišljenja.''

Zbog svih navedenih razloga, sud je naložio da se sporno rješenje Ministarstva poništi i donese novi upravni akt uvažavajući pravno shvatanje i primjedbe suda.