Agencija: Mrlje na Jablaničkom jezeru su zbog algi, a kontakt s vodom treba izbjegavati
Agencija za vodno područje Jadranskog mora odgovorila je na medijski upit Bljeska vezano za mrlje i onečišćenja u Jablaničkom jezeru.
''U travnju ove godine su se počele primjećivati pojave mrlja i promjene boje na Jablaničkom jezeru koje su posebno bile izražene u plićim dijelovima uz ušća pritoka. Izvršeni su uviđaji na terenu i uzorkovanja vode u nekoliko navrata i na više lokacija. Na terenu je uočeno da su prisutne promjene boje i zamućenja s vidljivim nakupinama ispod površine, bez mirisa i odsjaja koji bi ukazivao na prisustvo mineralnih ulja (naftnih derivata) uz prisutan miris 'po zemlji i mulju'. Zaključeno je da opisane mrlje nisu posljedica izlijevanja naftnih ili sličnih proizvoda, niti koncentriranih fekalnih voda, već da je uočena pojava najvjerojatnije uzrokovana povećanom biomasom algi. Svi do sada zaprimljeni rezultati su također potvrdili da se radi o ''cvjetanju'' odnosno povećanoj primarnoj proizvodni algi'', navode iz Agencije za Bljesak.
Alge su organizmi koji su inače prisutni u vodenim ekosustavima, a uslijed povoljnih okolišnih uvjeta (povišena temperatura vode, povišene koncentracije hranjivih soli (nitrata i fosfata), te slabija strujanja vode) dolazi do povećanja njihove biomase na površini vode.
''Slične pojave su na Jablaničkom jezeru povremeno bile prisutne i ranijih godina, a pojavljuju se i na ostalim akumulacijama u toplijim periodima godine. Cvjetanja algi inače predstavljaju prirodnu pojavu, međutim, ubrzana eutrofikacija i klimatske promjene utječu na povećanje njihovog intenziteta, dužine trajanja i učestalosti što potencijalno može dovesti do narušavanja ravnoteže ekosustava i stvaranja nepovoljnih uvjeta za ostale organizame. Obzirom da postoje brojne vrste algi, preporuka je izbjegavati kontakt i konzumiranje vode u kojoj je prisutna ova pojava. Eutrofikacija je prirodni proces starenja vodenih ekosustava koji se u prirodi inače sporo dešava, ali se ubrzava uslijed utjecaja ljudskih aktivnosti’’, navode dalje iz Agencije.
Jablaničko jezero je već proglašeno kao zaštićeno područje podložno eutrofikaciji i osjetljivo na nitrate, što je posljedica svih pritisaka od ljudskih aktivnosti kojima je ovo vodno tijelo izloženo i kojima se u vodu unose dušikovi i fosforni hranjivi spojevi.
Hranjivi spojevi u vodu dospijevaju iz više različitih izvora, od kojih su najznačajniji – otpadne vode iz domaćinstva i industrije, ispiranje gnojiva sa poljoprivrednih površina i stočarskih objekata, procjedne vode odlagališta otpada itd.
''Mjere koje je potrebno provoditi na osjetljivim područjima uključuju adekvatno pročišćavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda, mjere dobre poljoprivredne prakse, mjere za smanjenje erozije tla, očuvanje raznovrsnosti staništa bez unosa alohtonih vrsta, te reguliranje svih aktivnosti koje utječu na kvalitetu i raznovrsnost ekosustava. Planom upravljanja vodama na vodnom području Jadranskog mora u FBiH 2016.-2021. i Nacrtom Plana za period 2022.-2027. su također definirane mjere koje je potrebno provoditi kako bi se očuvalo minimalno dobro stanje odnosno potencijal vodnih tijela i spriječilo njihovo pogoršanje'', dodali su iz ove Agencije.
Važno je za naglasiti da je Općina Konjic u funkciju pustila prvu fazu uređaja za tercijarno pročišćavanje otpadnih voda, što je veliki pozitivni pomak u odnosu na prethodne godine i na ostale općine.
''U narednom periodu bi se trebala realizirati i druga faza kojom bi se osigurao veći postotak pročišćavanja otpadnih voda iz domaćinstava i smanjio unos hranjivih soli. Novi industrijski subjekti moraju zadovoljiti sve propisane uvjete za ispuštanje otpadnih voda, dok postojeći imaju prijelazni period za usuglašavanje do kraja 2023. Mjere dobre poljoprivredne prakse je potrebno što prije propisati, o tome educirati poljoprivrednike, te ih provoditi u praksi. Agencija provodi monitoring vodnih tijela, s posebno definiranim programom za monitoring u osjetljivim područjima. Svi subjekti koji svojim aktivnostima imaju utjecaj na ekosustav Jablaničkog jezera, trebaju odgovorno postupati prema njemu, kako bi se održala ravnoteža ekosustava i spriječile ovakve pojave'', ističu iz Odjela zaštite voda Agencije za vodno područje Jadrankog mora
Udruženje za zaštitu okoline "Zeleni Neretva" iz Konjica upozorava kako Agencija ne navodi da ''pojava cvjetanja algi ima svoj konkretan uzrok koji se ogleda u povišenoj koncentraciji nitrata koji su rezultat fekalnih i industrijskih zagađenja''.
''Naime, nitrati predstavljaju hranu za biljke te prilikom njihove pretjerane koncentracije u vodotoku dolaze do pojave cvjetanja algi. Cvjetanje algi ima i svoje negativne posljedice koje se ogledaju u tome da se prilikom ove pojave vrši pretjerana potrošnja kisika u vodi čime se ugrožavaju svi drugi biljni i životinjski organizmi koji egzistiraju na tom području'', navelo je konjičko udruženje.
