1.000 požara u HNŽ: Kad se vatre ugase nikoga više nije briga

Više od tisuću požara u tri mjeseca je ovog ljeta zabilježeno samo u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, izvještava Federalna televizija navodeći kako su neki danima pustošili šumske predjele, jer su postojeće snage zaštite i spašavanja pred vatrom bile nemoćne. Štete će se tek zbrajati. Ali, zapravo, nikad neće biti potpuno utvrđene.

Pročitajte još

Zelena anarhija: Šume ima, zakona nema

Kad vatre budu ugašene, na teren izlaze komisije. Lokalne, za procjenu šteta. Izvještaj šalju kantonalnoj Upravi za civilnu zaštitu i vatrogastvo, koja onda krajem godine sumira stanje.

''Vrlo je teško napraviti do kraja kvalitetnu procjenu, jer nešto što je izgorjelo, a raslo je unatrag 20-50 godina, teško je proračunati kolika je to materijalna šteta'', ističe Pero Pavlović, glasnogovornik Uprave za civilnu zaštitu HNŽ-a.

Onome što požar pričini drvnoj masi dodaju se troškovi gašenja i rekultivacije opožarenih površina, kojoj se, kažu federalni propisi, pristupa tek nakon dvije godine. I opet nemamo konačni iznos štete, jer ne izračunavamo onu indirektnu – koja traga ostavljaju na više aspekata života i društva.

''To je taj socijalni aspekt, djelovanje na razvoj turizma, na divljač koja obitava na određenim prostorima, na režim voda, pojavu klizišta'', pojašnjava Bajram Pešković, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH.

Zato je prevencija u priči o požarima ključna, naglašava struka. To podrazumijeva kvalitetne godišnje planove i uvezano djelovanje aktera na više razina.

''Treba poraditi na tome da ti planovi budu na vrijeme napravljeni, kvalitetno, i da funkcioniraju u slučaju pojave požara, da se brzo dojavi i djeluje'', navodi Pešković.

No, u udruženjima koja o prirodi brinu, kažu, nadležnima u BiH to je nepoznanica.

''Čim ovo prođe, nitko se više do sljedećih požara neće posvetiti nikakvoj strategiji niti nečemu što će objediniti sve institucije koje treba da se okrenu ovom problemu, da naprave kvalitetnu strategiju, jer se ovdje ponašamo prilično razjedinjeno'', naglašava Amir Variščić, predstavnik pokreta Zeleni Neretva Konjic.

Variščić objašnjava kako se, recimo, ovoga ljeta planini Čvrsnici koja je možda i ponajviše stradala, moglo više pomoći. Naravno, da se ikada realizirala više desetljeća stara inicijativa o proglašenju Prenja, Čvrsnice i Čabulje nacionalnim parkom. Što bi onda podrazumijevalo sasvim drugačiji pristup, odnosno sustav uzbunjivanja i djelovanja u situacijama poput šumskih požara.