U selu Vrdi, na obroncima planine Čabulje, dvadesetak kilometara sjeverno od Mostara, sa svojim bratom Andrijom, živi i stvara Marko Golemac Markan, koji će sutra (21. kolovoza u 19 sati) održati promociju svoje druge knjige pjesama ''Što čuh i okom vidjeh'' u Kosači.
Ovakva uvodna rečenica samo je šturi poziv na jedno književno večer. Međutim, svi oni koji dođu na promociju srest će skromnog čovjeka s velikom životnom pričom. Markan je pjesnik, mudrac, skulptor i majstor koji je čitav svoj život, kao i danas, pokazivao veliku volju, kreativnost i snagu duha. Ali, krenimo ispočetka.
Marko Golemac zvani Markan rođen je 1960. godine kao peto dijete od šest u obitelji. Veoma mlad krenuo je, kako kaže, u svoj bolnički staž. Deset puta je operiran. Naime, od svoje šeste godine suočen je s fizičkim izazovima prourokovanim dječjom paralizom. Nikada nije išao u školu, a pisati i čitati naučio je od svoje tri godine starije sestre Šime.
Kada mu je bilo šesnaest godina sestra Anđa se udavala, a on je htio nabaviti ortopedske cipele, ali mu je jedan mostarski doktor tada rekao da je ipak bolje da rade skupa i da ortopedska obuća neće donijeti neko veliko poboljšanje u njegov život. Krenuvši s vježbama od kukova, preko koljena i zglobova, Markan je u mostarskoj bolnici proveo godinu i tri mjeseca, i uz veliku volju i asistenciju doktora uspio stati na noge i sa štakama hodati narednu 41 godinu.
''Prije 3-4 godine slomio sam nogu u nezgodi ispred crkve. Nakon operacije ponovno sam stao na štake, ali sam onda obolio od polineuropatije, za koju kažu da je neizlječiva bolest, sada sam sve češće u kolicima, pa ćemo vidjeti do kad'', govori nam Markan.
Bez ikakvog formalnog obrazovanja, utjecaja i referencija, pisati je počeo jako mlad. ''Na raznim događajima u selu stariji momci bi nešto zapisivali, ali to nije valjalo, pa su meni davali da ja to ispravljam, a onda je krenuo i moj stih'', priča Markan, '' a onda sam krenuo pisati i po narudžbi, najviše pjesme i govore za svadbe.
Mnogo godina kasnije njegove pjesme su se počele pojavljivati na društvenim mrežama, iako ni on ni njegov mlađi brat previše ne koriste modernu tehnologiju. Drugi ljudi krenuli su objavljivati i dijeliti njegove stihove, a onda je njegov susjed svećenik predložio da Markan ipak napravi knjigu. Markan je zahvalan svima koji su inicirali i pomogli objavljivanje njegovih knjiga.
Markan i njegov brat žive na prelijepom i preurednom obiteljskom imanju na kojem su njegove figure i skulpture koje je radio. Najviše je obrađivao drvo praveći alat, kolijevke, samare, ali i gusle koje je napravio od oraha ispred kuće kojeg je morao posijeći.
Markan nam je ispričao i priču o svojoj vozačkoj karijeri koja traje i danas. Prije četrdesetak godina je s tetkom i majkom na TV emisiji ''Tražili ste gledajte'' vidio psa sa sunčanim naočalama kako vozi motor. Odmah je predložio da i on treba nabaviti automobil, na što mu je majka u šali odgovorila: ''Pametniji si od ćuke'', i tako je Markan krenuo u potragu za automobilom i kupio svoje prvo vozilo Kadett automatik. Ovdje ćemo stati.
Nakon što je prošle godine u Mostaru, u predivnoj atmosferi dvorane Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, do posljednjeg mjesta ispunjene publikom, predstavio svoju prvu knjigu ''Moj život moje pisme'', Markan Golemac spreman je ponovno susresti se s publikom i podijeliti svoje stihove.
