Vinko Kojundžić, vlasnik tvrtke Cuspis ime je dobro poznato u Hrvatskoj.
Uz njegovo ime vežu se brojna zvučna hrvatska imena iz zdravstvenog sektora, a USKOK je pokrenuo istragu o isplatama Kojundžićevoj tvrtki Cuspis za poslove sveukupno vrijedne 20,28 milijuna kuna.
On je za hrvatske medije rekao da su ''to konstrukcije''.
No, Kojundžićevo ime poznato je i u Hercegovini. O poslovanju sa ZZO HNŽ pisalo se svašta. Poznanstvima sa ravnateljem Bošnjakom, ministrom zdravstva HNŽ-a Opsenicom i ravnateljem SKB Mostar Antom Kvesićem.
O tome da li ih poznaje osobno i je li imao koristi od toga u dobivanju poslova, Kojundžić je govorio za Bljesak.info
Naime, ZZO HNŽ je zagrebačkoj firmi Cuspis od 2015. godine pregovaračkim postupkom isplatio ukupno 1.355.000 KM. No, u HNŽ-u ova tvrtka posluje od 2012. godine.
Prema pisanju bh medija ured za reviziju institucija FBIH utvrdio je da u okviru tenderskih dokumenta usluge obima nadogradnja nisu jasno opisane niti specifirane, kako bi se mogao sagledati stvarni obim usluga nadogradnje, kao i njegove funkcionalnosti, te mogućnost da navedene usluge budu predmet provođenja drugog postupka nabavke kojim će se dati mogućnost sudjelovanja drugih ponuđača.
''Nema tu rupe u zakonu. Postoji Zakon o javnim nabavkama, pitanje je samo da li želite nastaviti s ovim softverom ili s novim. Bitno je da mi nismo jedini s kojima ZZO HNŽ ima ugovor. Nemamo mi ekskluzivitet. Imate još dvije tvrtke u Mostaru za radiologiju i laboratoriju s kojima Zavod ima ugovore za te podsustave. Tako da nismo mi ekskluzivni'', rekao je Kojundžić.
Mostarska udruženja aktivista su još ranije upozoravala da se sve odvija netransparentno, te da u javnosti ima vrlo malo informacija o informatizaciji zdravstvenog sustava, a koji provodi ZZO HNŽ.
Tim povodom Kujundžić je pozvao sve sudionike 'procesa' da sjednu za okrugli stol ili izađu u medije i da u jednoj zajedničkoj emisiji kažu sve što imaju, kako sam Rade Bošnjak ravnatelj ZZO HNŽ, tako i predstavnici ostalih udruženja.
Na upit zašto se čini kako građani ipak u praksi i ne vide neke velike rezultate informatizacije zdravstvenog sustava, Kojundžić kaže da osim e-recepta i dijela informatizacije koji je vezan za ortopedska pomagala - postoji i niz drugih funkcionalnosti, a koji su možda 'na prvu nevidljivi' ali olakšavaju rad liječnicima u svakodnevnom radu.
