Obećali smo na samome početku emitiranja podcasta ''Imam ideju'' portala Bljesak.info da će u programu biti dobrodošli svi ljudi s dobrom idejom i to, naravno, i dalje stoji.
Ovaj put smo ugostili književnika Mirka Božića, pokretača i direktora književnog festivala ''Poligon''. Gospodin Božić je svoju ideju počeo ostvarivati 2015. godine, a do sada je zahvaljujući ''Poligonu'' u Mostaru gostovalo nekoliko značajnih književnih imena.
''Mi smo imali sreću što nas Gradski odjel za kulturu sufinancira od samog početka, od 2015. Bez njihove podrške sve bi bilo teže organizirati. Podržava nas i njemačka fondacija Traduki koja promovira prevođenje autora s ovog područja. Poduzetništvo u kulturi i književne rezidencije. Naravno, imamo i neke poduzetnike koji su naši partneri. Uvijek se priključi netko novi koji to prepozna kao nešto bitno'', kaže Božić o samoj prirodi i metodama organizacije festivala ''Poligon''.
Ove godine će ''Poligon'' na otvaranju ugostiti Josipa Mlakića i Ivana Lovrenovića, kaže Božić, a večer će biti priređena na Maloj sceni HNK. Potom će druge večeri u Centru za kulturu nastupiti Ferida Duraković i Slovenac Denis Škofič. Treća večer bit će u knjižari ''Ivo Andrić'', a nastupit će književnici iz Zagreba Andrijana Kos-Lajtman i Damir Radić.
Inače, naš gost Mirko Božić, bio je i jedan od aktivista koji su promovirali projekt ''Mostar europska prijestolnica kulture'', a zanimljivo je iz njegova iskustva i analize saznati i neka razmišljanja o tome kako i zašto Mostar nije prošao u utrci za europsku prijestolnicu kulture. Saznajemo i što bi sve Mostar u cjelini dobio da je kojim slučajem uspio pobijediti konkurentske gradove, među kojima je bila i Banja Luka.
Gospodin Božić paralelno je i profesionalno angažiran u turizmu, o čemu također, iz bogatog osobnog iskustva, govori o prednostima, ali i nedostacima Mostara u toj oblasti. Ujedno komentiramo i Mostar iz pozicije građanina, pitamo gosta što bi kao građanin zatražio od onih koji upravljaju gradom.
Naravno, prokomentirali smo i književnu scenu kod nas, upitali što to u našim okolnostima znači profesija književnika, odnosno slobodnog umjetnika.
Vrijedi poslušati ovaj razgovor u svakom slučaju, jer naš sugovornik je osoba koja ima dobar ''pregled igre''.
NAMA i Štreka
Zgrada NAME je nekada bila zgrada Vojne komande iz austrougarskog razdoblja, popularno nazvanoj NAMA (narodni magazin) u vrijeme kada je bila robna kuća sedamdesetih godina 20. stoljeća. Izgrađena je 1900. godine. Zgrada je 1992. teško oštećena i djelomično je izgorjela.
Kulturno-sportski centar "Štreka" trebao se izgraditi na temeljima nikada završene sportske dvorane u Centru 2.
U aplikaciji je navedeno kako je Štreka zamišljena modernog i multifunkcionalnog dizajna. Štreka bi bilo mjesto gdje bi se izvodili kulturni, sportski i obrazovni sadržaji. Prostor bi koristilo 19 srednjih škola, 24 osnovne škole i 4 univerziteta, 12 ustanova kulture, tridesetak kulturnih udruženja građana, te naravno sportski klubovi.
U Štreki se trebao otvoriti novi prostor za izvedbene djelatnosti poput plesa, kao i suvremene produkcije na polju vizuelnih i digitalnih umjetnosti.
Štreka je naziv za prugu, uskotračnicu kojom je do 1966. godine prolazio popularni vlak Ćiro, kada je željeznički promet prešao na novi kolosijek.
