U podcastu IMAM IDEJU ugostili smo gospodina Nihada Harbaša, stručnjaka za energetiku i klimatske promjene, direktora tvrtke nLogic Advisory.

Harbaševo dugogodišnje iskustvo i predan rad rezultirali su, između ostaloga, i njegovim angažmanom u važnim projektima i procesima kao što su Plan rasta BiH i Berlinskom proces. Dakako, oba se u najširem smislu riječi odnose na okolišne ciljeve Europe, dekarbonizaciju, prelazak na obnovljive izvore energije i dostizanje zacrtanih ciljeva koje diktiraju klimatske promjene.

Naravno, iskoristili smo gostovanje gospodina Harbaša za niz drugih pitanja, od onih najegzistencijalnijih za građane BiH, do globalnih u koje smo uključeni kao europska država.

Plan rasta nam pruža sve

"Kroz sam Plan rasta EU je obećala Bosni i Hercegovini oko dvije milijarde za projekte u svim reformskim oblastima. S druge strane, mi moramo uskladiti propise i jednostavno ponašati se kao da smo u EU. Pokušavamo to približiti ljudima, jer EU je partner regiji i Bosni i Hercegovini i Plan rasta je upravo taj cilj - kako i na koji način da rastemo", kaže naš gost, napominjući na samome početku sve ono što je bitno uzeti u obzir u procesu približavanja Europskoj uniji.

Govoreći o utjecaju energije na klimatske promjene, naš gost podsjeća da smo svakodnevno svjedoci raznih vremenskih ekstrema, a jasno je da prosječna globalna temperatura na Zemlji raste.

"Prosječna temperatura na Zemlji je nekih 13 do 13,5 stupnjeva. Predikcije su da, ukoliko ona poraste za jedan ili dva stupnja, zaista će doći do ostalih katastrofa. Najveću odgovornost za zagrijavanje nosi energetika. Sad je pitanje kako ovo društvo transformirati u poznatu riječ dekarbonizacija", kaže naš gost, objašnjavajući u nastavku koji su procesi nužni da se fosilna goriva i njihov utjecaj na klimatske promjene dovedu pod kontrolu, jer upravo energetika u svijetu sa nekih 70 posto doprinosi klimatskim promjenama.

Energetska infrastruktura i cijene struje

Dakako, zanimalo nas je kakva je energetska infrastruktura u BiH.

"Zaista smo naslijedili jako dobre sisteme iz bivše države, međutim, ono što je nedostajalo je gradnja novih. Tako da danas imamo centraliziranu proizvodnju u termo i hidroelektranama, najčešće na par mjesta u državi. Sada je potrebno širiti tu mrežu, ali tu zaista kaskamo. U zadnjih 10-ak godina nismo proširili ni kilometar prijenosne mreže pa smo prošle godine imali black out", napominje Harbaš.

"Mi smo društvo koje teško odreagira na neke promjene, spori smo tromi. Ako se ne prilagodimo, imat ćemo situaciju iz prvog kvartala ove godine da struju kupujemo po puno višim cijenama, nego što je izvozimo", napominje naš gost, uz napomenu da moramo investirati u infrastrukturu.

"Ako ne investiramo i ako vozimo 'Fiću' starog 50 godina, a ne razmišljamo o novom vozilu, onda će nam se i to pokvariti i nećemo ni to imati".

Podsjeća da i dalje nemamo uređeno tržište električne energije, odnosno burzu. Na državnim je organima da to urede i dovedu nas u bolji položaj od sadašnjeg.

Govoreći o cijenama struje, gospodin Harbaš ukazuje na tržišne odnose koji reguliraju tu oblast.

"Zagovornik sam da se energija mora racionalno koristiti i da cijene moraju odražavati troškove proizvodnje. Ako pogledamo prosječni mjesečni račun za struju, pa to podijelimo po danu vidjet ćemo da to nije skupo. MI bez struje ne bismo mogli živjeti, tako da je potrebno naći balans kako bi se zaštitile neke kategorije stanovništva, ali i da cijena struje mora odražavati proizvodne troškove", kaže naš gost, elaborirajući detaljnije ovu temu.

Konvencionalni i obnovljivi izvori

Kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, činjenica je da još uvijek nemamo dovoljno izgrađenih kapaciteta.

Međutim, prilikom gradnje, od iznimne je važnosti poštivati propise i zahtjeve struke, kako na planu zaštite okoliša, tako i u smislu upotrebe proizvedene energije u neposrednoj blizini proizvođača.

Što se tiče dekarbonizacije i zahtijeva Europske unije, u podcastu ćete čuti sve ono što je važno za CBAM i ostale pojmove koje svakodnevno slušamo u medijskim izvješćima o ovim temama, a posebno smo se osvrnuli i na prijelazno razdoblje po pitanju termoelektrana kojih u BiH još uvijek ima relativno mnogo i čija je proizvodnja povezana s egzistencijom rudara i drugih uposlenika u tom lancu. Imamo li tu neka rješenja, također možete saznati u razgovoru.

Dotaknuli smo se i alternativnih energenata, kao što je zeleni vodik, ali jasno je da su u ovom trenutku pored električne energije glavni energenti nafta i plin. Što je važno u tom smislu uzeti u obzir, također su pitanja koja smo uputili gospodinu Harbašu.

Napominjemo da je ono što je spomenuto u ovom uvodu samo odškrinuti prozor, s naznakama i smjernicama, a ukoliko želite čuti sveobuhvatne i stručne informacije i razmišljanja, najbolji je način da pogledate i poslušate podcast u cijelosti.