Zašto Hrvatska ne uvodi vinjete? Građani bi uštedjeli, ali ključ je rekordna zarada od cestarina

Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Estonija, Cipar, Danska, Malta, Luksemburg, Belgija i Nizozemska države su Europske unije koje ne naplaćuju vožnju osobnim automobilima svojim autocestama.

Neke od njih naplaćuju samo određene tunele ili mostove. To je odlično za sve njihove građane, ali i za sve koji putuju kroz njihove države. Ne samo da je vožnja autocestama besplatna nego nema naplatnih kućica i čekanja u prometnim špicama, prenosi Večernji.hr.

Povijesna zarada 

Austrija je još 1997. godine uvela vinjete, koje su više od dva desetljeća bile u formi naljepnice koja se morala zalijepiti na vjetrobransko staklo, dok se danas može birati – naljepnica ili digitalna vinjeta. Na potpunu digitalizaciju vinjeta odlučila se Slovenija početkom 2022. godine. Sada je kupovina vinjeta i njihovo korištenje još jednostavnije. Možete je kupiti putem interneta, kao i na benzinskim pumpama i drugim prodavaonicama, a više se ne mora lijepiti na staklo već se vezuje uz registarsku oznaku.

Sustav elektronskih vinjeta sličan je i u ostalim spomenutim državama koje naplaćuju autoceste putem vinjeta. Primjerice, Švedska je od 2015. uvela vinjete, ali samo oko najvećih gradova poput Göteborga, Malmöa i Stockholma. Neke od država naplaćuju posebno određene tunele ili mostove.

Hrvatska zasad spada u skupinu država koje naplaćuju autoceste po dionici, a najviše ih, baš kao i Hrvatska, naplaćuje cestarinu tradicionalnim putem, plaćanjem na naplatnim kućicama. Uz Hrvatsku tu su još i Francuska, Italija, Španjolska, Portugal, Grčka, Poljska i Irska. Dakle, većina država koje, baš kao i Hrvatska, imaju snažan ljetni turizam. Pa zbog čega onda uz naplatu na naplatnim kućicama usporavaju promet u turističkoj sezoni i ne uvedu vinjete?

Rekordna zarada

Dakle, koncesionari se, u Hrvatskoj su osim državnog HAC-a, još dva – Bina Istra (Francuzi) i AZM (Austrijanci), ne žele odreći zarade koja bi se sigurno smanjila uvođenjem vinjeta, koje bi za građane bile mnogo povoljnije, dijelom i zbog vraćanja kredita koje smo uzimali kada smo gradili autoceste.

Kontrola mobilnih jedinica

Zbog toga se godinama najavljuje novi beskontaktni sustav naplate cestarine koji bi barem riješio gužve na naplatnim kućicama, kakav ima primjerice Poljska.Hrvatske autoceste su početkom travnja objavile natječaj za odabir izvođača za novi elektronički sustav naplate cestarine. Natječaj traje 60 dana, a rok za implementaciju sustava je dvije godine, pa naplatu putem DSRC sustava možemo očekivati do sredine 2025. godine. Takav se sustav koristi u Australiji, Čileu i Južnoj Africi. Procijenjena vrijednost nabave novog sustava naplate cestarine iznosi 100.000.000 eura, a većina bi se trebala povući iz EU fondova.

Podsjetimo, još početkom 2019. je najavljeno uvođenje DSRC sustava naplate cestarine, koji se trebao uvesti 2022., no to se nije dogodilo.

Novim sustavom će se naplaćivati cestarina na dva načina, ENC uređajima (obvezno za teška vozila) i pomoću portala s ugrađenim DSRC čitačima (Dedicated Short-Range Communications) i kamerama za detekciju prolaza vozila povremenih korisnika autocesta (ALPR sustav automatskog čitača registarskih oznaka), a plaćat će se putem registracija vozila prepaidom ili terećenjem kartice. One koji se žele "švercati" lovit će 74 automobila mobilnih jedinica.

Detekcija prolaza

Na svakoj će lokaciji na autocesti na kojoj je vozila potrebno prepoznati – na naplatnim točkama na autocesti i izvan autoceste – postojati portal s ugrađenim DSRC čitačima, koji će omogućiti komunikaciju s ENC uređajima ugrađenima u vozila. Portali će na naplatnim točkama imati i kamere za detekciju prolaza vozila povremenih korisnika autocesta.

Sustav naplate e-vinjetama je jednostavniji, njegovo je uvođenje jeftinije, a za same građane bi cestarina bila jeftinija. No, Hrvatska se na to nije odlučila.