Vozilo je oružje

''Vozilo pri brzini od 100 kilometara na sat ide 28 metara u sekundi. Osoba koja se nađe na kolniku nema šanse da se skloni i to je u 90 posto slučajeva katastrofalna nesreća'', kazao je u razgovoru za Fenu stalni sudski vještak za promet Ševal Kovačević, komentirajući vožnju pri velikim brzinama.

Naglasio je da je "vozilo opasno sredstvo zato što je masa zamahnuta u pokretu".

''Ali onog momenta vozilo kad dostiže enormne brzine ono više nije obično opasno sredstvo, ono je sredstvo za izazivanje opće opasnosti ili drugim riječima ono je oružje. To više nije vozilo to je mitraljez'', kazao je Kovačević.

Dodao je da "postoje društvene grupe koje teroriziraju grad vozilima, te kako je u pitanju obijesna vožnja i nedolično ponašanje pripadnika određenih društvenih grupa koje voze kroz naseljeno mjesto brzinama koje su enormne i to je izazivanje opće opasnosti po stanovništvo".

Kako bi se spriječile prometne nesreće sa smrtnim ishodom koje su česta pojava na ulicama kako glavnog, tako i ostalih gradova u BiH, a pješaci su nerijetko na meti bahatih i nesavjesnih vozača, Kovačević je naglasio da nije dovoljno izmijeniti samo Zakon o sigurnosti prometa koji je u parlamentarnoj proceduri, već se u prvom redu mora promijeniti Zakon o oduzimanju imovine koja je upotrijebljena za izvršenje krivičnog djela.

''Stanje je alarmantno i mora se promijeniti set zakona. Zakon o sigurnosti prometa će, nažalost, novom promjenom kaznene politike pogoditi isključivo poštene ljude, koji će registrirati vozila, produžavati vozačke dozvole, plaćati enormne kazne jer moraju plaćati, s druge strane one opasne društvene grupe ponovno će ostati izvan kontrole'', upozorio je on.

Po njegovim riječima, "da se ovo ne bi dogodili, prije svega, mora se redefinirati zakon o prekršajima, zakon o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija".

''Osobe koje čine ovakva djela moraju se pokušati resocijalizirati, ne na način kao što se danas drže u pritvoru dva-tri mjeseca i puste i izađu gori. Mora se uključiti i zakonodavna vlast da se vidi i u pogledu modifikacije zatvora. Je li to strogi zatvor ili otvoreni, poluotvoreni, je li to rad u humanitarnim organizacijama?, mišljenja je Kovačević.

Naglasio je da "smo svi odgovorni i moramo reagirati, posebno mediji, da ukažu na savjest vlasti koja mora da radi u funkciji građana".

Smatra da "svi oni koji ne rade svoju posao, a nalaze se na funkcijama u resornim ministarstvima od državnog do kantonalnog, trebaju da podnesu ostavku".

''Na te funkcije postavimo ljude od struke, uradimo strategije, uradimo akcione planove, izvedimo projekte. Naš zadatak je da stanovništvo zaštitimo od terora pojedinaca ili društvenih grupa koji ovo rade'', kazao je Kovačević, dodavši da je već "nekoliko godina ovdje situacija alarmantna, a da se neka rješenja ne naziru".

Kazao je da su "rješenja i preventivno djelovanje, a to podrazumijeva da se uspostavi videonadzor prvenstvo na longitudinalnom pravcu u Sarajevu".

''Treba uvesti videonadzor pravcem istok-zapad i obratno, odnosno ulicama Maršala Tita-Zmaja od Bosne-bulevar Meše Selimovića-Džemala Bijedića prema Ilidži, te pravcima ulaska u grad i iz drugih razloga sigurnosnih, kao što je krađa vozila'', rekao je Kovačević.

Mišljenja je da se "mora uspostaviti i suradnja građana s Ministarstvom unutarnjih poslova Kantona Sarajevo".

''Trebalo bi uvesti dežurni telefon gdje bi se snimale dojave građana, ali prije svega treba uraditi nekoliko tematskih emisija. Građane podučiti da u situaciji kada se kreću ulicama grada Sarajeva ukoliko primijete nedolično ponašanje da na besplatan telefon jave registarske oznake, oblike vozila i da se to registrira na jednom mjestu. MUP bi trebao da kontrolira takve osobe na terenu, da se pribave informacije o njima i da se vodi katalog o njima'', rekao je.

Istaknuo je da je "MUPKS odgovoran za sigurnost prometa, međutim, u funkciji MUP-a moraju da se nađu i Ministarstvo prometa KS-a i Direkcija za ceste, te iznad svega Vlada KS-a".

''Pripadnici MUP-a u okviru njihove mogućnosti rade maksimalno. Međutim, nije odgovoran samo MUPKS i u rješavanje ovog problema mora se uključiti šira društvena zajednica, obitelj, obrazovanje i akademska zajednica'', zaključio je Kovačević.