Volvo razjasnio jesu li električni ili klasični automobili “zeleniji”

Brojne su studije do sada analizirale ugljični otisak električnih nasuprot klasičnim automobilima na fosilna goriva. Volvo je sada izravno usporedio svoj model XC40 – na struju i benzin

Otkako su jedan od glavnih tržišnih i ekoloških trendova postali električni automobili, vodi se debata o tome jesu li električni toliko ekološki prihvatljiviji da bismo mogli prelaskom na njih smanjiti zagađenje okoliša. Proponenti elektrifikacije ističu da automobili koji voze na struju ne zagađuju okoliš sa svakim prevaljenim kilometrom, dok oni konzervativniji ističu da je sama proizvodnja električnih automobila dovoljno “nečista” da poništava kasnije povoljne ekološke učinke. I, tko je u pravu, pitate se? Volvo kaže – u određenoj mjeri i jedni i drugi.

Naime, dosadašnje su studije pokušale razjasniti ovo pitanje na temelju cijele autoindustrije ili samo određenih tipova automobila. U takvim je slučajevima bilo mnogo nedoumica, podataka koji nedostaju, procjena ili generaliziranja, pa je bilo teško izvući jednoznačne zaključke. No, studija koju je proveo Volvo izravno je usporedila njihov SUV XC40 u dvije izvedbe – klasičnoj benzinskoj i potpuno baterijsko-električnoj, prenosi autonet.hr.

Proizvodnja e-vozila je zagađivač

Prvi zaključak daje za pravo kritičarima električnih vozila. Prilikom proizvodnje Volva XC40 Recharge u atmosferu se ispušta čak 70% više stakleničkih plinova nego prilikom proizvodnje usporedivog benzinskog modela. No, uštede na štetnim emisijama u slučaju električnog modela počinju s njegovim korištenjem, tijekom kojeg se ne stvaraju štetni plinovi od izgaranja fosilnih goriva. Računica pokazuje da u najgorem slučaju Volvo XC40 Recharge treba prevaliti gotovo 146.000 kilometara da bi se po emisijama izjednačio s ICE pandanom. Uzmemo li da je životni vijek takvog vozila oko 200.000 kilometara, ispada da je električni automobil ipak nešto manje štetan po okoliš.

Bitan je izvor energije

Značajne razlike javljaju se kada se analizira izvor električne energije za pogon e-vozila. Spomenutih 146.000 km dobiveno je na temelju globalnog energetskog miksa, u kojem se velik dio električne energije i dalje dobiva iz fosilnih goriva, primarno ugljena. Uzmemo li primjer vožnje Volva XC40 Recharge na europskom prosječnom energetskom miksu, on će se s benzinskim po emisijama izjednačiti nakon 84.000 prijeđenih kilometara. Napaja li se isključivo energijom iz vjetroelektrana, u prednosti će biti nakon 47.000 km.

Obični benzinski Volvo XC40 tijekom cijelog životnog vijeka emitira 58 tona CO2 ekvivalenta, dok model Recharge može, ovisno o izvoru energije kojom se napaja, ispustiti 27 do 54 tone. Stoga Volvo zaključuje kako je neophodno, uz prelazak na električne automobile, značajno ulagati i u obnovljive i “zelene” izvore energije za njih. Iz ove kompanije naglašavaju da su oni već ranije obećali kako će do 2030. postati isključivo proizvođač električnih automobila, a deset godina nakon toga bit će i klimatski potpuno neutralni.