U BiH do auta za tri godine rada, u Njemačkoj za sedam mjeseci

Da bi kupio novo vozilo vrijedno, u prosjeku, 30.000 maraka, bh. radnik mora svaku marku od plaće odvajati tri godine, a u Njemačkoj automobil iste vrijednosti može steći za svega sedam mjeseci štednje.

Ako je vjerovati statistici, prosječno neto primanje u BiH "teško" je 832 marke, što znači da je u našoj zemlji potrebno raditi 36 mjeseci kako bi bio kupljen solidan automobil pritom da se prihodi uopće ne troše.

Prema posljednjim dostupnim podacima, neto plaća u Njemačkoj iznosi 4.356 maraka (2.234 eura), što znači da se 30.000 KM sakupi za nepunih sedam mjeseci.

Dok je za mnoge bh. građane novo vozilo samo pusti san, od nas su u mnogo boljem položaju i stanovnici ostalih zemalja Europske unije, pa je tako u Nizozemskoj plaća 4.165 KM (2.136 eura), što znači da im za isti automobil treba tek desetetak dana rada više nego Nijemcima.

Španjolci zarađuju 2.944 marke mjesečno (1.510 eura), te bi za isti automobil trebalo da uštede deset cijelih plata.

Možemo zaviditi i Slovencima, jer bi oni, ako je vjerovati statistici, vozilo mogli kupiti ako cijelu plaću gomilaju 15 mjeseci.

Komentirajući istraživanje, Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, ističe da nije ni čudno što se u BiH toliko teško motorizirati, jer imamo mnogo nezaposlenih, a uz to su plaće onih koji rade u goaspodarstvu i niže od prosjeka. Situacija je, upozorava ovaj stručnjak, sve teža.

"Kupovna moć jednog radnika ovdje je značajno lošija nego prije pet godina. Stoga uspoderbe sa stanjem u EU i osobnim dohocima koje oni imaju tamo, te sa vrijednošću koju za platu mogu da kupe robu, uključujući tu i automobil, pokazuje svu bijedu do koje smo došli", opominje Pavlović.

Slično kaže i Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, koji ističe da je prosjek, prema kojem je u BiH plaća "teška" 832 marke, ionako varka, jer je dosta onih koji imaju značajno niža primanja.

Dok neki, ističe, zarađuju više tisuća, drugi o tom iznosu mogu samo da sanjaju. Bajramović, stoga, pita kako da sebi priušte novo vozilo oni što jedva sastavljaju kraj sa krajem i to u zemlji gdje je iznos sindikalne potrošačke korpe mnogo veći od plaće.

"Kako da uštede? Pa svi su ionako u kreditima i to potrošačkim, koje su podigli da bi se prehranili", naglašava Bajramović.

Ne čudi, stoga, što u auto-salonima sve glasnije izražavaju nezadovoljstvo zaradom koju imaju.