IDEMOUŽIVO UZ


Iako još nije ni lipanj, već ovog tjedna očekuju nas temperature do 30 stupnjeva Celzijusa. Znamo da se za vozilo treba posebno brinuti zimi, ali ono zapravo znatno teže podnosi visoke temperature.
Prema statistikama auto-klubova, ljeti na visokim temperaturama ima znatno više intervencija nego zimi na niskim temperaturama, a popis razloga je poduži. Britanski RAC je prije nekoliko godina objavio kako je zabilježeno od 20 do 30 posto više intervencija upravo tijekom toplinskih valova.
Što najviše strada na automobilu?
Najviše, ne biste vjerovali, stradaju akumulatori. Oni su posebno izloženi riziku ljeti jer nemaju hlađenje, a uz visoke vanjske temperature dodatno se zagrijavaju procesom punjenja i pražnjenja.
Tada elektrolit u akumulatoru može ispariti, što ostavlja elektrode izloženima i ubrzava stvaranje naslaga. Pritom se ljeti u automobilu koristi mnogo električnih potrošača, poput klima-uređaja, zbog čega alternator može biti opterećen do te mjere da potpuno prestane puniti akumulator.
Prve na udaru užarenog asfalta su naravno gume, koje su samim time i najizloženije ljeti, osobito tijekom dužih putovanja (poput odlaska na godišnji odmor). Ako je guma stara, visoke temperature ozbiljno prijete njezinom raspadanju, posebno ako nije propisno napumpana.
Većina eksplozija guma događa se upravo u ljetnim mjesecima, jer nepravilan tlak uzrokuje prekomjerno trošenje, ali i dodatno zagrijavanje guma. Zato gume treba uvijek napumpati na propisani tlak.
Rashladna tekućina motora ključna je za njegovo hlađenje, a motor bez "vode" može, baš poput čovjeka, doslovno "umrijeti" na visokim temperaturama.
Pritom uzrok nisu duga putovanja, motor će se prije pregrijati dok automobil stoji u gužvi i radi u leru pri visokoj temperaturi zraka nego tijekom same vožnje. Još je gora situacija ako rashladni sustav gubi tekućinu jer ona negdje curi.
Zimi je motorno ulje ključno za što bolje podmazivanje pri hladnom startu, ali visoke temperature su te koje kvalitativno uništavaju i degradiraju ulje, bilo da je riječ o pregrijavanju motora ili bržoj vožnji na autocesti kada se ulje dodatno zagrijava.
Na visokim temperaturama opterećeni su i svi drugi sklopovi, poput kočnica, kvačila i elektronike, a čak je i gorivo rjeđe i brže isparava, pa može porasti i sama potrošnja.
Izravno i jako UV zračenje djeluje na lakirane površine jednako kao i na vašu kožu, isušuje lak i zagrijava ga, što može uzrokovati njegovo pucanje. Uz to izbjeljuje boje, a isto se događa i u unutrašnjosti automobila gdje temperatura dodatno raste zbog efekta staklenika.
UV zrake uništavaju boje, osobito na tamnim kao i na osjetljivim materijalima poput kože, te mogu uzrokovati isušivanje i pucanje plastike u vozilu. Zato je korisno imati presvlake na sjedalima, a najbolje je automobil ljeti parkirati u hladu, ako je to moguće.
Najkorisnija i najjednostavnija stvar koju možete kupiti je štitnik za vjetrobransko staklo kojim ćete zaštititi automobil od izravnog sunčevog zračenja. Također se savjetuje da, gdje god možete, ostavite i malo odškrinute prozore, to može znatno smanjiti zagrijavanje kabine vozila.
• Tamni automobili se zagrijavaju više od svijetlih, a razlika u temperaturi može biti i više od 20 stupnjeva.
• Crni lak na izravnom suncu ljeti se može zagrijati i na više od 70 °C, dok temperatura u unutrašnjosti može premašiti 50 °C.
• Zaštita za vjetrobran je jeftina, a može biti od velike pomoći.
• Nečistoće na laku se na jakom suncu mogu "zapeći" i oštetiti boju.
• Motorno ulje se degradira i gubi kvalitetu na visokim temperaturama.
• Snažno sunce izbjeljuje tamne boje i u unutrašnjosti automobila, osobito tkanine i kožu, pa je poželjno koristiti presvlake.
• Jako UV zračenje, visoka temperatura i sol u zraku (ako ste blizu mora), koja djeluje kao fini abraziv, na jakom vjetru uništavaju lak automobila.
• Lagano odškrinuti prozori mogu znatno smanjiti temperaturu u unutrašnjosti dok je automobil parkiran, piše B92.
• Pravilan tlak u gumama ključan je za izbjegavanje pregrijavanja i pucanja guma na vrelom asfaltu.