Rekorder: Za prometne prekršaje duguje 59.966 KM

Najveći dužnik po osnovu neplaćenih kazni za prometne prekršaje u BiH trenutno ima dugovanje u iznosu od 59.966 KM, potvrđeno je u Agenciji za identifikacijske dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), pišu Nezavisne novine.

Prema riječima stručnjaka iz ove oblasti, nemogućnost prinudne naplate ovih dugovanja je najčešći razlog gomilanja duga.

"MUP RS vodi evidencije o izrečenim kaznama za saobraćajne prekršaje, a u slučaju dugovanja za iste, prinudnu naplatu vrši drugi republički organ uprave, odnosno Porezna uprava RS", ističu u MUP-u RS.

Prema njihovim riječima, Zakonom o prekršajima RS propisano je da ovlašteni organ može izreći prekršajnu sankciju putem izdavanja prekršajnog naloga, u skladu sa postupkom koji je propisan ovim zakonom.

Milija Radović, direktor Agencije za sigurnost prometa RS, govoreći o najčešćim razlozima nakupljanja duga po osnovu prometnih prekršaja, istakao je da, ukoliko prođe godinu dana, a ne platite kaznu za prometni prekršaj, onda MUP RS šalje zahtjev Poreznoj upravi RS da izvrši prinudnu naplatu.

"Međutim, obično je u tim slučajevima riječ o ljudima koji nigdje ne rade, nemaju imovinu na sebi, čak ni auto kojim čine prekršaje nije na njima, nego na nekom drugom", pojašnjava Radović za "Nezavisne".

Istaknuo je da u tim slučajevima Porezna uprava RS obavijesti MUP RS da nije bila u mogućnosti izvršiti prinudnu naplatu.

"Na taj način se dug gomila, njega policija zaustavlja, on nema vozačku, napiše mu kaznu i onda se te kazne vremenom samo gomilaju", rekao je Radović.

Dodao je da je promjenom posljednjeg Zakona o prekršajima rečeno da, ako kazna ne bude plaćena u roku od tri godine od dana izricanja prekršaja, onda se kazna pretvara u zatvorsku kaznu.

Iz MUP-a RS objašnjavaju da, s obzirom na to da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima stupio na snagu u prosincu 2016. godine, nadležni organi će navedene odredbe zakona primjenjivati od prosinca 2019. godine.

"Mislim da je dan zatvora 100 KM, pa sada kada se tih skoro 60.000 maraka, koliko iznosi najviša kazna, podijeli, onda se izračuna koliko je to dana zatvora. Od policije ide zahtjev postupajućem sucu da se kazna pretvori u kaznu zatvora", ističe Radović.

Smatra da je sustav naplate kazni za prometne prekršaje još nedovoljno efikasan, te da sve dosta ovisi od sudske prakse.

"Sudska praksa je u pojedinim županijama FBiH, a imali smo i kod nas u Istočnom Sarajevu i Palama takvu praksu, da se vozačima oduzima vozilo jer prema Zakonu o prekršajima imate mogućnost da oduzmete predmet kojim je izvršen prekršaj", istaknuo je Radović.

Naglasio je da Agencija za sigurnost prometa RS ima u planu da provede edukaciju sudaca i tužitelja kada su u pitanju prekršaji i kaznena djela protiv sigurnosti prometa.

"Jedna od tema će biti upravo ovo, jer država mora biti pametnija od onog tko pravi prekršaje", zaključuje Radović.

Ševal Kovačević, vještak prometne struke, kazao je za "Nezavisne" da je najbolje rješenje ovog problema oduzimanje vozila kojim se čine prekršaji.

"Kada vozilom upravlja lice koje konstantno vozi neprilagođenom brzinom, prolazi kroz crveno, vozi pod djelovanjem alkohola, onda to vozilo više nije obično prijevozno sredstvo, već 'mitraljez' u rukama neodgovornih ljudi", rekao je Kovačević i dodao da je gomilanje duga za saobraćajne prekršaje pokazalo neefikasnost države u ovoj oblasti.

Istaknuo je da bi vozilo trebalo oduzeti, čak iako ono nije u vlasništvu lica koje je izvršilo prekršaj.

"Kada kazne budu naplaćene, onda neka vlasnik vozila na sudu rješava nastalu situaciju s onim ko je upravljao njegovim vozilom", ističe Kovačević.