Osamdeset godina Volkswagena

Prije 80 godina Adolf Hitler položio je u Wolfsburgu temeljni kamen za tvornicu Volkswagen koja je i danas srce tog multinacionalnog koncerna. 

Volkswagen je idejno začet koju godinu prije tog 26. svibnja 1938., kada je ondašnji savez njemačkih proizvođača automobila austrijskom inženjeru Ferdinandu Porscheu dao nalog za konstrukciju "narodnog automobila". 

Bilo je to zapravo u režiji nacističke organizacije Snaga kroz radost (Kraft durch Freude-KdF) zadužene da upražnjava slobodno vrijeme njemačkog građanina. 

U organizaciji KdF-a "njemački radnik" odlazio je na odmor, u prirodu, bavio se sportom. Kako bi sve to stigao, rodila se i ideja i o "automobilu za svačiji džep". 

Ideja o Volkswagenu. 

Buba je Tatra

Porsche će kasnije priznati da je temeljnu zamisao o konstrukciji 'volkswagena', odnosno kasnije proslavljene 'bube', preuzeo od svoga zemljaka Hansa Ledwinke, konstruktora koji je radio za češku Tatru.

Prva je buba u mnogim detaljima bila slična Tatri V570. To je desetljećima kasnije potvrdio i sam Volkwagen i u šezdesetima platio odštetu češkoj kompaniji. 

Iako je idejno Volkswagen postojao i prije, Hitlerovo polaganje kamena temeljca za tvornicu urezao se u kolektivnu svijest, između ostalo i zato jer su nacisti od toga napravili spektakl kojem je nazočilo preko 50.000 ljudi. 

Smještaj glavne Volkswagenove tvornice usred donjosaske ravnice daleko od bio kakvog naselja jedna je od megalomanskih ideja Hitlerovog režima. 

Uz Volskwagenovu tvornicu s nadaleko vidljivim markantnim dimnjacima, niknut će i "grad KdF vozila", koji će 1945. preimenovati u Wolfsburg. 

Mračna prošlost

Odabiru lokacije pogodovala je i činjenica da ondje prolazio važan kanal koji povezuje istok i zapad Njemačke, a tvornica se nalazila i na glavnoj prometnoj trasi od Ruhrske oblasti prema Berlinu. U blizini je i bilo nekoliko čeličana. 

Činjenica da se tvornica Volkswagena nalazila "usred ničega" rezultirala je pojačanim posezanjem za ratnim zarobljenicima kao radnom snagom. 

Dok je u ostalim dijelovima Njemačke udio zarobljenika u ukupnom broju radnika iznosio u prosjeku 30 posto, u Volkswagenu je bio 80 posto. 

Mnogi od njih su u pogonu i u trošnim barakama koje su okruživale tvornicu izgubili život od iznemoglosti, gladi ili batinanja.

Volkswagen, koji kao rijetko koji njemački koncern simbolizira nacističku prošlost, otvoreno se suočava sa svojom mračnom stranom i jedan je od glavnih donatora fonda za isplatu štete nekadašnjim ratnim zarobljenicima.

Potišteni rođendan

Realizacija ideje o automobilu za 990 maraka morala je ipak pričekati kraj Drugog svjetskog rata, iako veličina tvornice pokazuje da su nacisti planirali proizvoditi milijun i pol buba godišnje. 

Međutim, do 1945. s tvorničkih traka u Wolfsburgu silazila su samo motorna vozila za potrebe njemačke vojske, Volkswagen Typ 82, koji nije nimalo sličio svom kasnijem slavnom nasljedniku.

Uspon VW-a počeo je u poslijeratnom razdoblju, ali sporo. U prosincu 1945., sedam mjeseci nakon rata, iz tvornice izlazi prvih 55 buba. 

Dvije godine poslije počinje i izvoz - pet automobila dostavljno je u Nizozemsku. 

Ostalo je povijest. Buba je postala simbol njemačkog gospodarskog rasta i jedan od najpopularnijih automobila u povijesti, a Volkswagen s preko 600.000 zaposlenih najveći svjetski proizvođač automobila. 

Tvornica danas ima 12 automobilskih brendova, poput audija, porschea i škode. Godišnje isporučuje 10 milijuna vozila.

Ipak, VW svoj 80. rođendan slavi u potištenom raspoloženju. Krivac za to je "dizelgate", afera oko manipulacije ispušnim plinovima i prijeteće astronomske kazne u SAD-u.