VIDEO | Nema proširenja cesta, nema novih traka: Algoritam preuzima kontrolu nad prometom

Prometne gužve svakodnevica su velikih gradova diljem svijeta, no vlasti u Kaliforniji vjeruju da rješenje ne mora nužno biti izgradnja novih prometnica. Umjesto skupih infrastrukturnih zahvata, odlučili su se osloniti na tehnologiju i algoritme.

Na dijelu autoceste Interstate 15 između gradova Temecula i Murrieta pokrenut je prvi projekt takozvane "pametne autoceste" u Kaliforniji. Projekt vrijedan oko 28,6 milijuna eura koristi mrežu senzora, digitalnih prometnih znakova i računalnih algoritama kako bi u stvarnom vremenu regulirao protok vozila i smanjio prometne zastoje.

Najzanimljiviji dio sustava nalazi se na ulaznim rampama. Vozači ondje ponekad moraju čekati i do četiri minute prije nego što dobiju zeleno svjetlo za uključivanje na autocestu. Iako takvo rješenje na prvi pogled djeluje nelogično, prometni stručnjaci tvrde da upravo kontrolirani ulazak vozila može značajno smanjiti nastanak kolona.

Projekt je pokrenut 1. lipnja na jednoj od najopterećenijih prometnica južne Kalifornije. Dionica koja se u normalnim uvjetima može prijeći za manje od deset minuta tijekom popodnevnih gužvi često zahtijeva i do 45 minuta vožnje.

Sustav funkcionira tako da senzori kontinuirano prate stanje na cesti, dok algoritmi izračunavaju koliko vozila može ući na autocestu u određenom trenutku. Istodobno, digitalni znakovi vozačima prikazuju preporučene brzine kako bi se izbjegla nagla kočenja i ubrzavanja, jedan od glavnih uzroka prometnih zastoja.

Iako su pojedini mediji pisali da prometom upravlja umjetna inteligencija, iz nadležne prometne agencije RCTC pojašnjavaju kako je riječ o unaprijed programiranom sustavu koji koristi prometne modele i podatke sa senzora, a ne o AI tehnologiji koja samostalno donosi odluke, piše Index Auto.

Pilot-projekt trajat će dvije godine. Ako rezultati budu zadovoljavajući, sustav bi se mogao proširiti na druge prometnice u okrugu Riverside, ali i šire diljem Kalifornije.

Slična rješenja već su pokazala dobre rezultate u drugim dijelovima svijeta. U Denveru su smanjila vrijeme putovanja za oko 20 posto, dok su pojedini prometni koridori u Australiji zahvaljujući ovakvoj tehnologiji ostvarili povećanje prosječne brzine prometa između 35 i 65 posto.

Cilj je jednostavan – manje vremena provedenog u kolonama, bolji protok prometa i učinkovitije korištenje postojeće infrastrukture bez skupih proširenja cesta.