DW: "Protjerani" dizelaši dobrodošli na Balkan

U pojedinim zemljama EU vode se ozbiljne rasprave o postupnoj zabrani dizel vozila.

Međutim, na Balkanu su polovni automobili veoma dobrodošli. U BiH se i dalje bilježi stalni porast broja polovnih dizel vozila. Samo u prvoj polovini ove godine u BiH je uvezeno više od 33.000 vozila, većinom iz zemalja EU.

Uvjerljivo prednjače polovnjaci: ''U šest mjeseci ove godine, kad su u pitanju polovna vozila, uvezeno je 27.372 vozila, dok je u isto vrijeme uvezeno 5.758 novih vozila'', kažu iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH za DW.

Prema podacima bosanskog Auto-moto kluba (BIHAMK), samo prošle godine u BiH je registrirano 990.730 drumskih motornih vozila, od čega su više od 70 posto bila vozila sa pogonom na dizel.

''Oko 28 posto činila su vozila na benzinski pogon, dok je zanemarivo mali broj vozila sa alternativnim pogonskim gorivom – manje od jedan posto'', navodi se u godišnjem izvještaju BIHAMK-a.

Statistike nadalje pokazuju da je više od 70 posto registriranih vozila u BiH starije od 15 godina, za što se uzroci traže u teškoj besparici.

Tek prvi koraci ka čistim automobilima

Premda ne zvuči optimistično, posebno za životnu sredinu, državno Ministarstvo prometa i komunikacija smatra da situacija nije toliko loša.

''Norma EURO 4 koja se u zemljama EU pojavljuje 2005, odnosno 2006. godine, u BiH se primjenjuje od 1. travnja 2016. godine i podrazumijeva uvoz vozila maksimalne starosti do deset godina'', kaže se u pisanom odgovoru Ministarstva na upit DW.

To je, dodaju, znatno poboljšalo situaciju. Nastavit će se, dodaje se, u tom pravcu. U Udruzi prometnika naftnih derivata Federacije BiH za DW ističu da ne vjeruju da bi anti-dizel politika u nekim zemljama EU mogla dramatično promijeniti tržište automobila u BiH, odnosno pretvoriti je u europski auto-otpad.

U svakom slučaju, uvoz polovnih, većinom dizel vozila, je još uvijek profitabilan biznis.

''Vjerujemo da ćemo uskoro biti u prilici da ponudimo novija i jeftinija polovna dizel vozila iz Europe. Šef nam je upravo u Njemačkoj, u nabavci vozila'', kaže prodavač u lokalnom salonu korištenih vozila u Sarajevu, inzistirajući na anonimnosti.

Nema obuhvatne strategije

Ipak, postoje i oni koje ovakav razvoj situacije u EU, a posljedično i u BiH, zabrinjava. Rijad Tikveša iz sarajevske udruge za zaštitu životne sredine Ekotim naglašava da saobraćaj u zagađenju zraka i okoline sudjeluje sa čak 40 posto. Taj visoki postotak se, dodajmo, odnosi samo na gradska jezgra.

''Iako je u posljednjih nekoliko godina, od kada je na snazi zabrana korištenja goriva koja sadrže olovo, smanjena količina teških metala u zagađenom zraku, i dalje su tu prisutni ugljik-monoksid, azotni oksidi i druga štetna jedinjenje'', kaže Tikveša za DW.

Pohvalio je prošlogodišnje uvođenje EURO 4 standarda u BiH, ali dodao da ukupna strategija za smanjenje zagađenja od saobraćaja još uvijek ne postoji. Tikveša naglašava da postoje brojni načini kako poboljšati situaciju, poput modernizacije i popularizacije javnog prometa, izgradnje infrastrukture i promocije alternativnih sredstava prometa, pa do strožih kontrola na tehničkim pregledima i eliminacije vozila koja prekomjerno zagađuju.