80 posto vozača u BiH ne zna dati prvu pomoć

Ukazivanje prve pomoći, poput umjetnog disanja ili zaustavljanja krvarenja, misaona je imenica za veliki broj bh. vozača, što predstavlja problem katastrofalnih razmjera, slažu se stručnjaci.

Upozoravaju da neblagovremena ili nestručna reakcija može da košta života ozlijeđenog sudionika u prometu, te naglašavaju da je ovu oblast potrebno što hitnije urediti.

Upitan da li se uvjerio u to da vozači ne znaju zaustaviti krvarenje ili dati umjetno disanje, Ševal Kovačević, ovlašteni sudski vještak za promet BiH, iznosi poražavajuća iskustva.

"Vjerujte mi, mislim da je više od 80 posto takvih vozača", kaže Kovačević, koji je uradio više od 3.000 vještačenja prometnih nesreća.

Naglašava da, ako se u kritičnim situacijama krvarenje ne zaustavi blagovremeno, ili ako se ne ukaže umjetno disanje, to je i te kako opasno, ali se, kako on kaže, učenje ovih vještina u BiH svodi na teoretsku nastavu.

"Ovdje se nikad ne radi ono što se čini po sistemu Zapada, gdje se vrši davanje umjetnog disanja na lutkama. Kod nas je to svedeno na teoriju", tvrdi Kovačević.

Nisu ohrabrujuća iskustva ni Milije Radovića, direktora Agencije za sigurnost prometa RS, koji je također nezadovoljan (ne)znanjem vozača u ukazivanju prve pomoći.

"Postoji zaključak da sadašnji način obuke iz pružanja prve pomoći ne omogućava da vozači steknu osnovna znanja iz te vještine! Od doktora sam čuo da je bilo slučajeva da je zbog neblagovremene i nestručne prve pomoći dolazio u pitanje i ljudski život", opominje Radović.

Poput njih, i Zijada Jahić, specijalist urgentne medicine u Službi hitne pomoći Tuzla, kaže da nisu zadovoljni znanjem vozača u ukazivanju prve pomoći.

"Potrebno je povećati obrazovanje sudionika u prometu u ukazivanju prve pomoći u prometnim nesrećama. Nismo zadovoljni. Također, mislim da je i strah jedan od uzroka što oni ne reagiraju kada treba", naglašava Jahićeva, te dodaje da spora i nekvalitetna reakcija mogu da koštaju života lica koja su ozlijeđena.

Obuku iz prve pomoći vrše pripadnici Crvenog križa, a čak ni Namik Hodžić, generalni tajnik Crvenog križa FBiH, nije oduševljen načinom na koji se provjerava znanje koje su kandidati stekli.

"Ono što urade naši liječnici tijekom edukacije dovoljno je da se stekne osnovno znanje iz pružanja prve pomoći. Međutim, problem je u tome što se provjera znanja vrši kroz test, a ne praktično", naglašava Hodžić, dok Mira Bera, direktor Zavoda za obrazovanje odraslih RS, tvrdi da je nivo osposobljenosti kandidata za pružanje prve pomoći zadovoljavajući.

Ipak, crni bilten sa bh. putova ukazuje da se ne bi smjelo dozvoliti da nijedan vozač ne zna da ukaže pomoć ozlijeđenim do dolaska liječnika.

Naime, kako navode u MUP-u RS, za samo prvih šest mjeseci ove godine u RS je na putovima poginulo 60 osoba, a ozlijeđena je 1.321 osoba.

U FBiH je statistika još više zabrinjavajuća, jer je, prema podacima FUP-a, od siječnja do lipnja život izgubila 71 osoba, a još 2.967 ih je lakše ili teže ozlijeđeno.
Međunarodni dan prve pomoći obilježava se danas i, ako nije zadnji trenutak, onda jeste pravo vrijeme da se nadležni u BiH pobrinu da ova oblast bude unaprijeđena.