Zbog stanja u Ukrajini Europa se ne treba plašiti rata

Lideri Europske unije (EU) usuglasili su se u četvrtak da će s 12 imena proširiti popis blokiranih osoba koje se na taj način kažnjavaju zbog napetosti u Ukrajini te upozorili da bi mogli poduzeti daljnje gospodarske mjere protiv Rusije ukoliko se situacija u Ukrajini pogorša.

Na summitu u Bruxellesu čelnici EU-a dogovorili su da će zatražiti od Europske komisije da pripremi procjenu mogućeg utjecaja širim gospodarskim sankcijama protiv Rusije, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy na konferenciji za novinare.

Također kazao je da bi EU mogla poslati promatračku misiju u Ukrajinu ukoliko Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) ne uspije u svojoj misiji, javio je Reuters.

Europski čelnici dodali su još 12 ljudi na popis osoba kojima je zamrznuta imovina zbog njihove uloge u ruskom preuzimanju Krima, a započeli su i pripreme za ekonomske sankcije Rusiji nastavu li širiti svoj utjecaj u Ukrajini.

Francuski predsjednik Francois Hollande je odbio otkriti pojedinosti o imenima koja su dodana popisu što su ga europski državnici usvojili na šestosatnim pregovorima u četvrtak navečer u Bruxellesu. No, kazao je da su na popisu osobe iz Rusije i s Krima te da se ukupan broj sankcioniranih popeo na 33.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da su u pripremi eventualne trgovinske i ekonomske mjere protiv Rusije, ako se s Krima nastavi širiti prema južnoj i istočnoj Ukrajini. "Mi smo spremni za početak treće faze ukoliko dođe do eskalacije u vezi Ukrajine, to su ekonomske sankcije", kazala je Merkel, dodajući da su od Europske komisije zatražili da obavi pripreme za moguće sankcije.

Reuters navodi da je odluka u skladu s onim što se očekivalo od EU koja je i dalje iza Sjedinjenih Američkih Država koje su na popis u četvrtak dodale 20 osoba i tvrtki, uključujući banke i oligarhe bliske ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Podsjećaju da je jedan od glavnih problema Unije što odluke moraju jednoglasno podržati sve zemlje članice, od kojih su neke ovisne o ruskoj nafti i plinu ili s Moskvom imaju bliske trgovinske i poslovne veze.

Istodobno EU planira potpisati sporazum o pridruživanju s Ukrajinom, obećavajući bliže političke i trgovinske veze koje će Ukrajinu povezati s Europom i dovesti do gospodarskog rasta. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izjavio je da EU također planira dovršiti slične sporazume s Moldavijom i Gruzijom koje bi trebali potpisati do lipnja. To će poslati signal Rusiji da se EU zalaže za privlačenje tih bivših sovjetskih država te njihovo odmicanje od ruskog utjecaja, ističe Reuters.

Čelnici 28 zemalja članica EU-a nastavljaju danas svoj sastanak na vrhu potpisivanjem političkog dijela sporazuma o pridruživanju s Ukrajinom nakon što su popisu ruskih i krimskih dužnosnika kojima je zabranjen ulazak u EU i zamrznuta imovina dodali još 12 imena. Politički dio sporazuma potpisat će čelnici svih zemalja članica EU-a te ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk.

Prvi sastanak političkog dijaloga u okviru toga sporazuma očekuje se u travnju. Čelnici EU-a su se obvezali da će brzo potpisati i gospodarski dio toga sporazuma. EU je u studenom prošle godine ponudila potpisivanje cjelovitog sporazuma, što je tadašnji predsjednik Viktor Janukovič odbio. Nakon toga uslijedili su prosvjedi koji su na kraju doveli do svrgavanja Janukoviča i uspostave privremene vlade.

Čelnici EU-a u petak će raspravljati i o smanjenju energetske ovisnosti u kontekstu mogućih gospodarskih sankcija protiv Rusije, koje bi EU mogla uvesti ako dođe do daljnje eskalacije u Ukrajini.

Na dnevnom redu je i rasprava o borbi protiv klimatskih promjena i definiranje novih energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. godine.

Odbor za vanjsku politiku Predstavničkog doma američkog Kongresa u petak će predstaviti zakon o pomoći Ukrajini, no u njemu neće biti predložene reforme Međunarodnog monetarnog fonda (MFF) koje je zatražila Obamina administracija, a sadržane su i u prijedlogu koji je prihvatio Senat, objavio je Reuters pozivajući se na izvore u Kongresu.

Zakon sadrži mnoge odredbe uključene u zakon koji je prošao vanjskopolitički odbor Senata, no ključna je razlika odsustvo MMF-ovih reformi, izjavio je pomoćnik u Kongresu koji je želio ostati anoniman jer nije ovlašten javno govoriti o legislativi.

Prije nego što ga u konačnici potpiše predsjednik Barack Obama zakon mora proći parlamentarnu proceduru, ali i konferencijski odbor koji treba uskladiti njegove dvije verzije.

Senatski vanjskopolitički odbor usvojio je zakon o pomoći Ukrajini, uz potporu demokrata i republikanaca, ranije ovog mjeseca. Uz potporu od milijarde dolara u kreditnim jamstvima Ukrajini sadrži i sankcije pojedinim Rusima i Ukrajincima, ekonomsku pomoć novoj vladi u Kijevu te reforme MMF-a.

No, zakon nije došao na glasanje pred cijeli Senat jer su neki republikanci zaključili da ne treba uključivati MMF.

Poput senatora Johna McCaina, koji je ironično govorio o otkazivanju svojih praznika u Sibiru, američki parlamentarci zahvaćeni ruskim sankcijama, izjavili su u četvrtak da su ponosni što više ne mogu ići u Rusiji nakon što su podržali Ukrajinu.

''Zamišljam da to znači da su otkazani moji proljetni praznici u Sibiru, da sam izgubio dionice Gazproma i da je zaleđen moj tajni bankovni račun u Moskvi'', rekao je senator McCain sarkastičnim tonom. "Nikada neću štedjeti truda u korist slobode, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine koja uključuje Krim", nastavio je taj republikanac u priopćenju. On je prošlog vikenda bio u Kijevu na čelu američkog parlamentarnog izaslanstva.

''Osobno sam jako razočarana što ne mogu otputovati na praznike u Rusiju s Benom Rhodesom i Danom Pfeiffer, ali to će morati pričekati'', rekla je glasnogovornica State Departmenta Jennifer Psaki, govoreći o dvojici savjetnika Bijele kuće kojima je Rusija odredila sankcije. Ona je dodala da su "ponosni što se nalaze na tom popisu, i da se bore za ono što smatraju pravednim, a to je očuvanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine".

Moskva je ranije objavila svoju popis sankcija protiv američkih dužnosnika, nakon što je predsjednik Barack Obama objavio nove kaznene mjere protiv Moskve. Na tom popisu je devet Amerikanaca kojima je zabranjen ulazak u Rusiju, prenosi Hina.

Stanje u Ukrajini je kritično, ali Nijemci ili Europljani ne trebaju se plašiti izbijanja rata, rekao je njemački predsjednik Joachim Gauck.

''Situacija je kritična, aIi ona nije dovela do toga da ljudi koji žive u Njemačkoj ili Europi trebaju plašiti rata'', rekao je Gauck, prvi put se uključivši u debatu o rješenju krimske krize, u televizijskoj emisiji "Bekman" i istakao da ne vjeruje u mogućnost izbijanja širokog sukoba.

''Ne postoji sada taj nacionalistički zanos, koji je 1914. godine (na početku Prvog svjetskog rata) postojao u svakoj zemlji'', rekao je Gauck i pohvalio krizni menadžment kancelara Angele Merkel i šefa diplomatije Franka -Waltera Steinmeiera.

''Već tjednima gledamo jedan snažni diplomatski angažman njemačkog kancelara i njemačkog šefa diplomacije. To znači, mi radimo upravo ono, što ja smatram ispravnim, da mi na te događaje na gledamo iz daleka'', rekao je šef njemačke države, koji se krajem prošle godine snažno založio da Njemačka treba da preuzme više odgovornosti na međunarodnoj sceni, prenosi B92.

Japan će dati milijardu dolara Ukrajini

Japan planira dati skoro milijardu dolara u financijskoj pomoći Ukrajini dok se odnosi s Rusijom hlade zbog krimske krize.

Premijer Shinzo Abe namjerava ove vijesti zvanično saopćiti tokom sastanka Grupe sedam u Holandiji na marginama samita o nuklearnoj sigurnosti naredne sedmice.

Pomoć Tokija će uključiti zajmove i druge vidove financijske podrške u iznosu od 100 milijardi jena (977 milijuna dolara) za infrastrukturu i druge javne projekte u suradnji s Međunarodnim monetarnim fondom.

Abe je rekao parlamentu u srijedu: "Važno je unaprijediti ukrajinsku ekonomiju u korist mirnog rješenja situacije".

Japan se pridružio SAD-u i drugim saveznicima u povećanju pritiska na Moskvu, ali će Abe morati pažljivo balansirati ovu krizu jer je učestvovao na nekoliko samita s Putinom otkako je došao na vlast 2012. godine.