Vlasti su znale: Desetak dana prije objave snimke pokušali spriječiti razgovor policajaca i medija

Dva tjedna prije emitiranja snimke premlaćivanja migranata na granici, novinari međunarodnog istraživačkog tima poslali su upite putem društvenih mreža na adrese 150 policajaca za koje su vjerovali da rade kao policijski službenici na granici Hrvatske i BiH. Željeli su, kako su napisali “bolje razumjeti kako funkcioniraju procedure iz perspektive policajaca”. Nudili su, jasno, anonimnost, piše Telegram.

Dio upita je, očekivano, došao i do nadređenih, pa dalje po zapovjednoj vertikali. Samo dva dana nakon što su upiti odaslani, glavni ravnatelj policije Nikola Milina odaslao je svim policajcima Uputu po kojoj su takve upite dužni proslijediti službi za odnose javnošću. Uz to, Milina je podsjetio na Zakon o policiji, članak 96. u kojem stoji da su “policijski službenici dužni čuvati podatke koje su saznali u obavljanju poslova ili povodom obavljanja posla”, a njihovo odavanje predstavlja težu povredu službenih dužnosti.

Teža povreda dužnosti

U Uputi se nije išlo u daljnje objašnjavanje. Sve je, očito, bilo dovoljno jasno. Teža povreda dužnosti, naime, policajca šalje pred disciplinski sud, s potencijalnim kaznama koje sežu od skidanja 20 posto plaće do – prestanka državne službe. Ukratko, dvanaest dana prije objave snimke koja je osramotila Hrvatsku, glavni ravnatelj policije zaprijetio je otkazom policajcima koji bi o svom poslu na granici progovorili s novinarima.

Švicarska novinarka Nicole Vögele, koja je slala poruke policajcima, kaže kako joj dio njih nije odgovorio, no dio se ipak javio. “Napisala sam im da me zanima rad policije na granici Hrvatske i BiH. Budući da sam o tome već u više navrata izvještava i da sam im se javila sa svog službenog profila na društvenim mrežama sve je bilo transparentno”.

Policajci tražili anonimnost

Kaže da su novinari s nekima uspjeli komunicirati. “Nakon razmjene par poruka napisala sam im da imamo i snimku. Poznato je, kao što je objavljeno u našem istraživanju, da su neki od njih u daljnjim kontaktima naveli kako vjeruju da se radi upravo o hrvatskim policajcima, no tražili su anonimnost. Neki su se pak povratno javili i kazali nam da više ne mogu s nama komunicirati”, kazala nam je švicarska novinarka.

Kada smo joj rekli da je ravnatelj Milina očito bio upoznat s njihovim upitima preko društvenih mreža upućenih policijskim službenicima, odgovorila nam je kako ju to ne čudi i kako su računali da bi ih netko mogao prijaviti policijskim šefovima.

MUP: Uobičajeno postupanje

U odgovorima na upite Telegrama o Uputi glavnog ravnatelja policajcima ne vide ništa sporno. Radi se, kažu, o “uobičajenom postupanju u velikim sustavima s ovolikim brojem ljudi” i situaciji u kojoj je bilo “potrebno cjelokupni operativni sastav podsjetiti na zakonom propisani način postupanja”.

Situacija je, objašnjavaju u MUP-u, bio upit “osobe koja se predstavila kao strana novinarka”, a zakonom propisani način postupanja je da se pitanje proslijedi službi za odnose s javnošću. Ukratko, “u navedenoj uputi pojašnjen je način na koji predstavnici medija mogu dobiti informaciju o radu policije pa tako i o radu u zaštiti državne granice”.

Situacija se, međutim, unatoč Uputi, pretvorila u snimku u kojoj se vide ljudi s opremom hrvatske policije, bez oznaka, kako mlate migrante, te u međunarodni skandal. Umjesto da su se predstavnici medija, kako spada, o radu policije na zaštiti državne granice informirali putem nadležne službe za odnose s javnošću.