U sukobu demonstranata i policije uhićene tri osobe

Tijekom sinoćnjih prosvjeda protiv vladinog plana mirovinske reforme, ponovo je došlo do sukoba demonstranata i policije u glavnom gradu Francuske, javlja Anadolu Agency (AA).

Na poziv sindikata, demonstranti su se okupili na željezničkoj stanici Paris Gare du Nord kako bi marširali do Trga Chtelet.

Kako bi rastjerala demonstrante među kojima je bilo i "žutih prsluka", policija je upotrijebila suzavac.

Jerome Rodrigues, vođa Pokreta "Žuti prsluci", rekao je novinarima kako ga je tijekom demonstracija ozlijedio objekat koji je ispalila policija.

Troje demonstranata je uhićeno u Parizu za vrijeme prosvjeda, priopćila je policija. Demonstracije su također održane u Lyonu, Nici, Metzu, Toulouseu i Rennesu.

Tijekom 24-satnog štrajka sa teškoćama se odvijao javni prevoz, a bilo je problema i u pružanju usluga zdravstvenog i javnog sektora u Parisu i drugim gradovima.

Jedan od najvećih štrajkova u novijoj povijesti Francuske održan je 5. prosinca, na kojem su građani izrazili prosvjed protiv najavljene mirovinske reforme francuskog predsjednika Emanuela Macrona.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u štrajku je sudjelovalo 806.000 ljudi, dok sindikati tvrde da je bilo 1,5 milijuna sudionika. Policija je koristila dimne bombe kako bi rastjerala demonstrante. Prema podacima policije, više od 90 ljudi je uhićeno.

Francuska trenutno ima 42 različita mirovinska programa za različite sektore. Vlada je predložila ujedinjenje svih spomenutih u jedan mirovinski sistem.

Trenutno je francuski mirovinski sistem baziran na principu međugeneracijske solidarnosti gdje radnici iz doprinosa tijekom godine financiraju penzionere. No, zbog starenja stanovništva, sve manje ljudi uplaćuje doprinose zamirovinski sistem.

Kako bi ovo popravila, vlada je predložila bodovni sistem koji će radnicima nadoknaditi miroivnske bodove za svaki dan rada ili svaki euro koji uplaćuju. Planom bi se ukinule privilegije dodijeljene državnim službenicima i postepeno povećavala dob za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine starosti, što bi moglo negativno utjecati na mnoge sektore.

Radnici bi dobili punu mirovinu ukoliko se umirove sa 64 godine. Ukoliko odu u mirovinu ranije, mirovina bi im bila umanjena za pet posto za svaku godinu prijevremenog umirovljenja.

Također, mirovina bi im se uvećavala za pet posto za svaku godinu ukoliko se umirove nakon 64 godine starosti.