Pet država planira slati migrante u deportacijske centre izvan EU

Pet država članica Europske unije planira do 2027. godine početi slati neregularne migrante u deportacijske centre izgrađene izvan Unije. Ta je namjera objavljena nakon sastanka ministara unutarnjih poslova Danske, Austrije, Njemačke, Nizozemske i Grčke, koji je održan u Kopenhagenu.

Centri za povratke 

Ministri su dogovorili zajednički model za takozvane centre za povratak, objekte u kojima bi boravili tražitelji azila čiji su zahtjevi u tih pet zemalja odbijeni, a koji se ne mogu vratiti u matične države, piše Euronews.

Skupina od pet država pregovara o uspostavi centara na teritoriju jedne ili više partnerskih zemalja, čija imena još nisu javno objavljena. Mediji kao najizglednije opcije spominju Ugandu i Ruandu.

"Današnja vodeća načela temelj su za daljnje korake. Cilj nam je da do 2027. budemo spremni prebaciti prve neregularne migrante u partnersku zemlju izvan EU-a", izjavio je danski ministar migracija Morten Bodskov.

Ujedno je naglasio da ti centri nisu zatvori niti sabirni logori, već mjesta gdje "partnerske zemlje neregularnim migrantima pružaju novu priliku".

Očekuje se da će pet zemalja u potpunosti financirati centre, a partnerskim državama mogle bi ponuditi i dodatna sredstva, trgovinska partnerstva ili druge poticaje.

"Sustav centara za povratak uspostavit će se kroz ravnopravna i obostrano korisna partnerstva sa zemljama izvan EU-a", stoji u dokumentu o vodećim načelima.

Novi model trebao bi dovesti i do znatnog smanjenja broja ljudi koji ilegalno migriraju u EU. "Naš zajednički cilj je svesti ilegalnu migraciju na nulu", rekao je austrijski ministar Gerhard Karner.

Najstroži zakon dosad

Sastanci s potencijalnim partnerima se nastavljaju, a razgovori postaju "sve dublji i plodonosniji", izjavio je grčki ministar Thanos Plevris. On se nada da će sporazum biti objavljen u bliskoj budućnosti. Petorica ministara ponovno će se sastati u Munchenu krajem rujna.

Sporazumi sa zemljama izvan EU-a definirat će procedure za migrante u centrima, uvjete njihova boravka te odgovornosti uključenih država članica. Ministri su najavili da će se projekt provoditi u suradnji s međunarodnim organizacijama poput UNHCR-a i IOM-a te u potpunosti u skladu s pravom EU-a i međunarodnim obvezama.

Europski parlament je u lipnju odobrio novi zakon o migracijama, opisan kao najstroži dosad, koji državama članicama daje pravo na uspostavu centara za povratak kroz sporazume sa zemljama izvan EU-a. Jedan dužnosnik EU-a izjavio je za Euronews da će se uredba o povratku vjerojatno usvojiti na jesen, nakon konačnog odobrenja država članica.

Većina zemalja EU-a pokazuje interes za takve centre. Devetnaest vlada Unije smatra da je riječ o inovativnom rješenju za upravljanje migracijama, što su istaknule u zajedničkom pismu čelnicima EU-a prošlog lipnja. U međuvremenu, Italija već provodi sličan projekt u suradnji s Albanijom, prenosi Index.hr. 

Oštre kritike

Plan o centrima za povratak izazvao je zabrinutost zbog usklađenosti s pravom EU-a i zaštite ljudskih prava. Europsko civilno društvo i nevladine organizacije oštro su kritizirale tu ideju.

"Slanje ljudi u centre za deportaciju izvan EU-a znači da se djecu, odrasle i obitelji iščupa iz života koje su izgradili u Europi. Podvrgava ih se dugotrajnom pritvoru na mjestima koja im nisu poznata", rekla je Michele LeVoy, direktorica Picuma, bruxelleske organizacije koja se bavi pravima migranata bez dokumenata.

Dosadašnji pokušaji prebacivanja migranata u zemlje izvan EU-a nisu bili osobito uspješni. Ujedinjeno Kraljevstvo odustalo je od plana deportacije tražitelja azila u Ruandu, gdje su se trebali obrađivati njihovi zahtjevi. Danska je 2023. napustila sličan plan i promijenila strategiju, okrenuvši se s nacionalnog na europski pristup.

Italija je prvotno planirala smještati oko 3000 migranata mjesečno u svoje centre u Albaniji. Prema izvještajima, stvarna brojka je tek 500 ljudi ukupno otkako su ti objekti u ožujku 2025. prenamijenjeni u centre za deportaciju.

Cijeli talijanski projekt stoji više od 670 milijuna eura. Nedavno istraživanje jednog talijanskog sveučilišta pokazalo je da je zadržavanje migranata u tim centrima znatno skuplje za Italiju nego njihov smještaj na vlastitom teritoriju.