Parlament Krima odlučio o pripojenju Rusiji; Obama odgovorio sankcijama i razaračem

Krimski je parlament donio jednoglasnu odluku o pripojenju Rusiji, a tu bi odluku trebali na referendumu 16. ožujka potvrditi stanovnici toga ukrajinskog poluotoka.

Zamjenik predsjednika krimske vlade Rustan Temirgalijev tvrdi, međutim, da je odluka pravomoćna i prije referenduma.

Odluka je već na snazi. Krim je dio Rusije. Ukrajinske snage na krimskom području će se smatrati okupacijskim snagama i bit će prisiljene da se predaju ili napuste zemlju, rekao je Temirgalijev.

Dodao je da bi Krim mogao usvojiti rusku rublju kao valutu i nacionalizirati ukrajinsku državnu imovinu koja bi postala "vlasništvo krimske autonomije".

Ukrajinska vlada referendum je proglasila nezakonitim, protuustavnim i otvorila kaznenu istragu protiv krimskog premijera Sergeja Aksjonova.

Diplomatski izvori kažu kako je ruski predsjednik Vladimir Putin odlučio zabetonirati postojeće i stvoriti nove činjenice na terenu prije nego što Zapad protiv njega pokrene neku diplomatsku akciju.

Na odluku krimskog parlamenta američki predsjednik Barack Obama odgovorio je sankcijama. Naredio je zamrzavanje imovine u SAD-u i zabranu putovanja u SAD umiješanima u ugrožavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine.

Lavrov: Nije postignut dogovor o Ukrajini

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov sastao se danas, drugi put u dva dana, s američkim državnim tajnikom Johnom Kerryjem. Nakon sastanka rekao je kako još nema dogovora oko krize u Ukrajini. Istaknuo je da odluka Washingtona da zamrzne imovinu i uskrati vize Rusima odgovornima za vojni upad na Krim predstavlja prijetnju.

Objava Bijele kuće o zamrzavanju imovine u SAD-u i zabrani putovanja u SAD umiješanima u ugrožavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine došla je u vrijeme dok zapadne zemlje pokušavaju postići zajednički odgovor na rusko raspoređivanje snaga na ukrajinskom poluotoku Krimu.

EU suspendirala pregovore o viznoj liberalizaciji s Rusijom

Čelnici 28 članica okupili su se na izvanrednom summitu u Bruxellesu. Na skupu je bio i premijer Zoran Milanović. Odlučeno je da se suspendiraju pregovori o viznoj liberalizaciji s Rusijom i pregovoreio novom sporazumu. Također čelnicI su zaprijetili da će donijeti daljnje mjere ako Moskva nastavi s destabilizacijom Ukrajine.

Također europski čelnici donijeli su i zajedničku izjavu u kojoj su zauzeli da se potpiše ugovor o pridruživanju s Ukrajinom, koji je trebao biti potpisan u studenom prošle godine, ali zasad samo politički dio, ne i ekonomski dio o slobodnoj trgovini. Bruxelles je spreman Ukrajini pomoći i finacijski. Milijarde eura Ukrajinci će primati do 2020.

Dio zemalja članica, naročito one s istoka kontintenta, zauzimaju se za oštre sankcije protiv Rusije, dok druge, poput Njemačke, smatraju da je diplomatsko posredovanje najbolji način za rješavanje krize.

Na pitanje u kojoj je skupini zemalja članica Hrvatska, u onoj koje se zauzimaju za oštriji pristup prema Moskvi ili u onoj koja ima suzdržaniji pristup, premijer Milanović je rekao da je Hrvatska jedna od onih država koje u povijesti nisu imale nikakva loša iskustava Rusijom, vjerojatno zato jer smo dovoljno daleko.

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da je ponašanje Rusije u Ukrajini neprihvatljivo i da se mora poštovati teritorijalni integritet i suverenost svake zemlje, dodajući da prije bilo kakve odluke treba dati šansu diplomatskim naporima.

Litavska predsjednica Dalia Grybauskaite rekla je da Rusija pokušava ponovno crtati granice iz Drugog svjetskog rata i da Europa to još ne razumije.

Promatrači OESS-a ne mogu na Krim

Neidentificirani muškarci u vojnim odorama spriječili su promatračku misiju Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) da uđe na ukrajinski poluotok Krim, izjavio je poljski ministar obrane Tomasz Siemoniak. Misija je zadržana na pristupnoj cesti prema Krimu koji su zauzeli ruski vojnici.

Američki razarač na putu prema Crnom moru

Američki razarač s navođenim raketama USS Truxtun zaputio se prem Crnome moru: Američka vojska piopćila je kako ide na "rutinsku" vježbu koja je planirana daleko prije izbijanja krize u Ukrajini.

Objava dolazi dan nakon što je Pentagon rekao da će rasporediti više američkih lovačkih zrakopolova u NATO-ove ophodnje na Baltiku nastojeći tako umiriti saveznike koje je uzbunilo rusko zauzimanje ukrajinskog poluotoka Krima. Na Krimu u Sevastopolju je baza ruske Crnomorske flote.

Brod koji ima posadu od oko 300 mornara dio je udarne skupine nosača zrakoplova George H.W. Bush. Razarač će se pridružiti američkom brodu USS Taylor i to će biti jedina dva američka ratna broda u Crnom moru u ovo vrijeme pojačanih napetosti zbog Ukrajine. Fregata Taylor s navođenim raketama usidrena je u turskoj luci Samsun nakon što se nasukala u veljači.

EU zamrznuo imovinu Janukoviču i 17 ostalih dužnosnika

Europska unija je u četvrtak zamrznula imovinu svrgnutog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, bivšeg premijera Mikole Azarova i 16 ostalih visokih ukrajinskih dužnosnika za koje se sumnja da su sudjelovali u zloporabi državnih sredstava i kršenju ljudskih prava.

U službenom glasilu EU-a objavljeno je da su "sva sredstva i gospodarski resursi koji pripadaju, u vlasništvu su, drže ih ili kontroliraju ljudi na popisu sada zamrznuti u svih 28 zemalja Unije". Ovo je objava odluke koju su prošli mjesec donijeli ministri vanjskih poslova EU-a kao odgovor na pad ukrajinske vlade i Janukovičevog bijega u egzil, nakon krvavog obračuna s prosvjednicima u kojem je ubijeno više od 80 ljudi.

Ukrajinski novi premijer Arsenih Jacenjuk je kazao da je Janukovič tijekom tri godine mandata pronevjerio 37 milijardi dolara. EU pojašnjava da je Janukovičeva imovina zamrznuta zbog "povezanosti s pronevjerom ukrajinskih državnih financija i njihovim prebacivanjem izvan Ukrajine".

Među ostalim poznatim imenima čija su sredstva zamrznuta su bivši ukrajinski glavni državni odvjetnik Viktor Pshonka, bivši šef službe sigurnosti Oleksandar Jakjimenko i bivša ministrica pravosuđa Olena Lukash. Na popisu su i sinovi Janukoviča i Azarova.

Jacenjuk se u četvrtak u Bruxellesu sastaje s čelnicima EU-a s kojima će razgovarati o slijedećim koracima glede pomoći Ukrajini kako bi gospodarstvo ponovo "stalo na noge". EU je najavio pomoć od 15 milijardi dolara , no prije toga Kijev mora odrediti uvjete s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).