Otkrivena pozadina američkog napada na iransku školu u kojem je ubijeno 168 curica

Visoki američki vojni zapovjednici ignorirali su upozorenja iz ključnih baza podataka da su obavještajni podaci o potencijalnim ciljevima u Iranu ozbiljno zastarjeli te su odobrili niz napada, uključujući i onaj koji je pogodio školu i usmrtio gotovo 200 djece i odraslih, otkrivaju tri izvora upoznata s procesom donošenja odluka.

Poruke koje su upućivale na to da se obavještajni podaci temelje na godinama starim informacijama koje je potrebno ponovno provjeriti bile su ugrađene u sustav za razvoj ciljeva i zahtijevale su odobrenje višeg časnika za dodavanje lokacije na popis za napad, piše CNN.

Odluka viših zapovjednika da ignoriraju upozorenja donesena je radi "praktičnosti", rekla su dva izvora, u žurbi da se osiguraju mete na početku rata.

Međutim, upravo je to izravno pridonijelo slučajnom napadu na školu, dodali su izvori. U napadu je poginulo najmanje 168 djece i 14 učitelja, prema iranskim državnim medijima. S tim brojkama, ovaj bi napad bio jedan od najgorih incidenata s civilnim žrtvama u novijoj američkoj vojnoj povijesti. Američka vojska pokrenula je istragu nekoliko dana nakon napada.

Američki vojni dužnosnici "znali su unutar nekoliko dana (od napada na školu) kako je došlo do pogreške", rekao je jedan od izvora. "Očito se radilo o starim informacijama." Nekoliko mjeseci kasnije, Pentagon još nije objavio rezultate svoje istrage o incidentu. Dužnosnik Bijele kuće rekao je za CNN da je "ova istraga u tijeku". "Kao što smo rekli, Sjedinjene Države ne gađaju civile", dodao je dužnosnik.

Pritisak za pronalaženjem meta doveo do pogreške

Detalji o tome zašto su na kraju korištene zastarjele informacije, koji dosad nisu bili objavljeni, bacaju novo svjetlo na to kako je predratni pritisak za pronalaženjem meta pridonio slučajnom napadu na školu. Pentagon je pitanja o procesu odabira ciljeva uputio Središnjem zapovjedništvu SAD-a (CENTCOM).

CENTCOM je odbio dati komentar, pozivajući se na istragu koja je u tijeku. Iako su se američki napadi na ciljeve u Iranu uglavnom smanjili dok američki i iranski dužnosnici razgovaraju o mogućem dogovoru, predsjednik Donald Trump više je puta prijetio povratkom kampanji masovnog bombardiranja.

Napad 28. veljače na školu Shajareh Tayyiba u Minabu dogodio se dok je američka vojska gađala susjedni objekt Korpusa čuvara islamske revolucije (IRGC), kako je izvijestio CNN i utvrdila početna vojna istraga. Satelitske snimke iz 2013. pokazale su da su škola i baza IRGC-a nekada bili dio istog kompleksa.

No, snimke iz 2016. pokazuju da je podignuta ograda koja odvaja školu od ostatka baze te da je izgrađen zaseban ulaz u školu. U prosincu 2025., snimke su pokazale desetke ljudi koji su se očito igrali u školskom dvorištu.

Zastarjeli podaci u bazama podataka

Napad se dogodio prvog dana američkih operacija protiv Irana, dok su se američki vojni dužnosnici i obavještajni analitičari žurili ažurirati podatke o ciljevima za tisuće lokacija nakon što je Trump odlučio pokrenuti borbene operacije. Izvori navode da analitičari nisu osvježili sve relevantne zapise u Pentagonovim bazama podataka prije početka napada. Kao rezultat toga, obavještajni podaci za mnoge ciljeve dodane na popis za napad bili su stariji od 10 godina, uključujući i informacije o objektu IRGC-a pored osnovne škole.

S obzirom na kratke rokove, vojni dužnosnici i obavještajni analitičari žurili su prvo ažurirati zapise za ono što se smatralo ciljevima "višeg prioriteta" - onima koji će najvjerojatnije biti prvi pogođeni, rekla su dva izvora za CNN. Ti su se ciljevi uglavnom sastojali od pokretnih meta i lokacija za koje se vjerovalo da predstavljaju najveću prijetnju američkim snagama.

"Tako su (vojni dužnosnici) brzo ponovno provjeravali ciljeve, dajući prioritet onome što smo smatrali najopasnijim za američke snage i misiju - poput raketnih položaja i zrakoplova", rekao je prvi izvor. Fiksne lokacije, poput cilja koji se na kraju pokazao školom, općenito su se smatrale nižim prioritetom jer se ne pomiču, objasnio je drugi izvor, napominjući da analitičari nisu uspjeli ažurirati mnoge od tih zapisa prije početka rata.

Baze podataka za odabir ciljeva - poznate kao Modernizirana integrirana baza podataka (MIDB) i Sustav za brzo analitičko spremište uz pomoć strojeva (MARS) - jasno su ukazivale da informacije povezane s iranskim ciljevima treba ažurirati prije uporabe, rekla su dva izvora. MIDB je stariji Pentagonov sustav iz 1980-ih koji se oslanja na ručni unos, dok je MARS novija platforma pokretana umjetnom inteligencijom. Oba su sustava u upotrebi, no prijelaz na MARS kasni godinama, a mjerodavni podaci i dalje se oslanjaju na MIDB.

Jedan je analitičar prethodno zabilježio promjene na lokaciji u zasebnom digitalnom obavještajnom alatu, ali taj alat nije bio povezan sa službenom obavještajnom bazom podataka koja se koristi za razvoj ciljeva za napade, rekao je prvi izvor za CNN. Ta informacija nikada nije prenesena vojnim zapovjednicima. Upozorenje analitičara i propusti u Pentagonovoj bazi podataka dio su istrage koja je u tijeku, dodao je isti izvor.

Smanjeni timovi za zaštitu civila

Neposredno nakon napada, Trump je sugerirao da bi Iran mogao biti kriv, a naknadno je rekao da odgovornost možda nikada neće biti utvrđena. Ministar obrane Pete Hegseth izjavio je da će napad biti "temeljito" istražen, dodajući da su SAD "pokušale na sve moguće načine izbjeći civilne žrtve".

Više izvora reklo je za CNN da su visoki čelnici Pentagona vršili pritisak na vojne dužnosnike da brzo osiguraju ciljeve, što je stavilo golem teret na CENTCOM i analitičare. "Pentagon pritišće sve da se kreću brže", rekao je jedan od izvora o odluci da se ignoriraju upozorenja. "Uključeno je mnogo bivših ljudi iz hedge fondova i televizijskih lica. Ali ni vodstvo CENTCOM-a se nije suprotstavilo."

Rizik od pogreške povećala je i činjenica da su timovi za ublažavanje i odgovor na civilnu štetu (CHMR) već bili nedovoljno popunjeni zbog Hegsethove odluke da ukine program ranije tijekom njegova mandata, navode dva izvora. Ured ministra obrane nije odgovorio na zahtjev za komentar.

Hegseth je više puta izrazio želju da zapovjednicima omogući brže djelovanje uklanjanjem ograničenja, što je sažeo kao "maksimalna smrtonosnost, ne mlaka zakonitost". Prije rata u Iranu, Hegseth je drastično smanjio programe za civilne žrtve i osoblje CHMR-a za više od 90%. To je uključivalo i smanjenje tima od 10 ljudi u CENTCOM-u na samo jednu stalno zaposlenu osobu. "Znam da je tim CHMR-a u CENTCOM-u i dalje pokušavao obaviti najbolji mogući posao, samo što zbog Hegsetha nisu imali dovoljno osoblja ni sredstava koliko im je bilo potrebno", rekao je jedan od izvora.