Kina opkolila Tajvan i započela dvodnevne vojne vježbe

Kina je pokrenula dvodnevne vojne vježbe oko Tajvana, nazvavši ih "kaznom" za "separatističke činove", nekoliko dana nakon što je ovaj samoupravni otok inaugurirao novog demokratski izabranog čelnika.

Kineska vladajuća Komunistička partija tvrdi da je Tajvan dio njezina teritorija, unatoč tome što nikada nije imala kontrolu nad njim, i obećala je preuzeti otok, ako bude potrebno i silom.

Pročitajte još

Situacija koja zabrinjava: Mogući rat na više frontova u narednih 5 godina

Vježbe, koje su započele rano u četvrtak i održavat će se oko Tajvana, predstavljaju prvi pravi test za novog izabranog predsjednika Lai Ching-tea dok pokušava upravljati odnosima s moćnim autoritarnim susjedom.

Narodnooslobodilačka vojska Kine (PLA) izjavila je da je pokrenula zajedničke vojne vježbe u koje su uključeni vojska, mornarica, zračne snage i raketne snage u područjima oko Tajvana u četvrtak u 7.45 sati ujutro.

Vježbe se provode u Tajvanskom tjesnacu – uskom tijelu vode koje odvaja otok od kineskog kopna – kao i sjeverno, južno i istočno od Tajvana. Također se održavaju u područjima oko tajvanskih otočića Kinmen, Matsu, Wuqiu i Dongyin, koji se nalaze tik uz jugoistočnu obalu Kine, navodi se u izjavi Zapovjedništva Istočnog teatra PLA.

Mornarički pukovnik PLA Li Xi, glasnogovornik zapovjedništva, nazvao je vježbe "snažnom kaznom za separatističke činove snaga za neovisnost Tajvana i ozbiljnim upozorenjem protiv uplitanja i provokacija vanjskih sila."

Tajvanski predsjednik Lai je omražen u Pekingu kao "opasan separatist" zbog zagovaranja suvereniteta otoka i njegovog posebnog identiteta. Naslijedio je dvomandatnu predsjednicu Tsai Ing-wen, čime je započeo neviđeni treći uzastopni mandat na vlasti za vladajuću Demokratsku naprednu stranku.

Peking je osudio Laiov inauguracijski govor, tijekom kojeg je pozvao Kinu da prestane s zastrašivanjem Tajvana.

Ne tražimo sukobe, ali nećemo bježati od njih

Tajvansko Ministarstvo obrane osudilo je kineske vježbe kao "iracionalne provokacije i akcije koje narušavaju regionalni mir i stabilnost."

U izjavi u četvrtak, ministarstvo je priopćilo da je u odgovor na vježbe rasporedilo pomorske, zračne i kopnene snage.

"Stojimo čvrsto i suzdržano. Ne tražimo sukobe, ali nećemo bježati od njih. Imamo povjerenje da ćemo zaštititi našu nacionalnu sigurnost," stoji u priopćenju.

Glasnogovornica predsjednice Tajvana Karen Kuo rekla je u izjavi: "Žalosno je vidjeti kako Kina prijeti tajvanskoj demokraciji i slobodi te regionalnom miru i stabilnosti jednostranim vojnim provokacijama."

"Suočeni s vanjskim izazovima i prijetnjama, nastavit ćemo braniti demokraciju i imamo povjerenje i sposobnost zaštititi nacionalnu sigurnost," dodala je Kuo.

Pročitajte još

Prva bitka sljedećeg rata ...

Pod vodstvom Xi Jinpinga, Kina je postala odlučnija i pojačala diplomatski, ekonomski i vojni pritisak na Tajvan dok otočna demokracija jača neformalne veze sa Sjedinjenim Državama.

U kolovozu 2022., Kina je izvela velike vojne vježbe oko Tajvana kako bi izrazila nezadovoljstvo posjetom tadašnje predsjednice Zastupničkog doma SAD-a Nancy Pelosi Taipeiju. Peking je ispalio projektile u vode oko otoka i simulirao blokadu borbenim zrakoplovima i ratnim brodovima, u najvećem prikazu sile u posljednjih nekoliko godina.

Kineski ratni zrakoplovi sada redovito lete u tajvansku zonu identifikacije protuzračne obrane (ADIZ) i prelaze Srednju liniju u Tajvanskom tjesnacu – neformalnu demarkacijsku liniju koju Peking ne priznaje, ali je do posljednjih godina uglavnom poštovao.

Peking je također vršio pritisak na Laia uoči njegovog preuzimanja dužnosti. Dana 15. svibnja, nekoliko dana prije nego što je Lai preuzeo dužnost, Taipei je priopćio da je otkrio 45 kineskih vojnih zrakoplova oko Tajvana, najveći broj u jednom danu ove godine.