Katastrofa u Nepalu može se ponoviti u Europi: Najugroženije zemlje su nam u susjedstvu

Razorna bujica koja je ovog tjedna odnijela stotine života u Nepalu možda je posljedica pucanja ledenjačkog jezera ili urušavanja dijela ledenjaka u Himalaji. Stručnjaci upozoravaju da slični procesi, iako vjerojatno ne u tako golemim razmjerima, prijete i europskim Alpama. Najugroženija su područja Francuske, Italije, Austrije i Švicarske, odnosno alpska područja na otprilike 2500 do 3000 metara nadmorske visine u tim zemljama.

Mogućan sličan scenarij i u Europi

Bujica vode, blata i krhotina prošla je gotovo 170 kilometara kroz jugozapadni Tibet i središnji Nepal, ostavljajući za sobom katastrofalne posljedice. Glaciolog Olaf Eisen, profesor na Institutu Alfred Wegener za polarna i morska istraživanja te Sveučilištu u Bremenu, upozorava da su slične prirodne katastrofe moguće i u Europi, posebno u Alpama.

Kao primjer navodi događaj iz svibnja 2025. godine u švicarskom selu Blatten, gdje je došlo do urušavanja stijena i ledenjaka. Selo je prethodno bilo evakuirano, ali je poginuo 64-godišnji muškarac. No, Eisen smatra kako je malo vjerojatno da bi urušavanje ledenjaka u Alpama moglo poprimiti razmjere katastrofe koja je pogodila Nepal.

"Prema sadašnjim procjenama, katastrofa u Nepalu po volumenu lavine bila je između deset i dvadeset puta veća od one u Blattenu", rekao je za Euronews.

Alpe postaju sve nestabilnije

Razlog za zabrinutost je brzo zagrijavanje Europe.

"Europa je među kontinentima koji se najbrže zagrijavaju zbog klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem. Brzo povlačenje ledenjaka i otapanje permafrosta destabiliziraju visokogorska područja", upozorio je Eisen.

Najugroženija su područja na visinama između približno 2500 i 3000 metara, što uključuje dijelove Francuske, Italije, Austrije i Švicarske.

Rizik dodatno raste kada se zagrijavanje kombinira s ekstremnim vremenskim događajima.

"U kombinaciji s toplinskim valovima ili obilnim oborinama, slične prirodne katastrofe postaju sve izglednije i ondje", rekao je Eisen.

U Švicarskoj nestalo oko 1000 ledenjaka

Razmjere promjena pokazuju i podaci iz Švicarske. Od 1850. godine ondje je nestalo oko 1000 ledenjaka, a približno 1000 četvornih kilometara površine izgubilo je ledeni pokrov, navodi švicarski SRF.

Jedan od ledenjaka koji se godinama pomno prati jest Weisshorn East, na kojem su se ranije ovog tjedna dogodila tri manja urušavanja.

"Ovaj ledenjak prati se godinama i na njemu se neprestano bilježe pomaci – nekad veći, nekad manji", rekao je Frederic Imboden, načelnik općine Randa koja graniči s ledenjakom.

Procjenjuje se da bi se s ledenjaka moglo odlomiti nekoliko stotina tisuća kubičnih metara materijala. Lokalno stanovništvo zasad nije ugroženo, no iz predostrožnosti su zatvorene planinarske i biciklističke staze.

Zašto se ledenjaci urušavaju?

Urušavanje ledenjaka može biti posljedica prirodnih, cikličkih procesa, no Eisen upozorava kako klimatske promjene povećavaju njihovu nestabilnost.

Posebno su osjetljiva područja koja su se povijesno nalazila u trajno smrznutom stanju i u kojima se nalazi permafrost, odnosno tlo i stijene koje ostaju zaleđene najmanje dvije uzastopne godine.

"Kako temperature rastu, permafrost se počinje otapati, a ledenjak se počinje topiti pri svojoj bazi. Zbog toga više nije tako čvrsto 'pričvršćen' za podlogu", objasnio je Eisen.

U nekim slučajevima ispod ledenjaka može se stvoriti džep vode, dok je njegov prednji dio još uvijek zaleđen.

Tijekom toplinskog vala ili jakih oborina tlak takve vode može toliko porasti da zaleđeni prednji dio ledenjaka popusti. Tada se, objašnjava Eisen, velika masa leda može odjednom pokrenuti niz padinu.

Takva se tragedija dogodila 2022. godine na ledenjaku Marmolada u talijanskim Dolomitima, kada se golemi blok leda odlomio i usmrtio 11 planinara.

Eisen poručuje kako dugoročno rješenje nije u mehaničkoj zaštiti ledenjaka, koja je skupa, zahtjevna i ima ograničen učinak.

"Zaštita klime znači zaštitu ledenjaka. Svaka desetinka stupnja manje je važna. Kada bi prosječne temperature ponovno pale, ledenjaci bi se mogli prilagoditi i ponovno rasti", zaključio je.