'Bježe' nam Albanija i Sjeverna Makedonija

Otvaranje pristupnih pregovora u utorak u Bruxellesu s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koja je na to čekala 17 godina, ocijenjeno je "povijesnim trenutkom".

Pročitajte još

BiH i EU: Puževi koraci ili brzina munje

"Kakav povijesni trenutak, Sjeverna Makedonija i Albanija danas počinju pristupne pregovore s Europskom unijom. Iznimno mi je drago i zato sam danas s vama", izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prije početka pristupnih konferencija kojima su pregovori proglašeni otvorenima.

Prije početka pristupne konferencije sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom medijima su se obratili von der Leyen, premijeri dviju zemalja koje počinju pregovore, Dimitar Kovačevski i Edi Rama, te češki premijer Petr Fiala, čija zemlja predsjedava Vijećem EU-a.

Analiza

Najprije je održana pristupna konferencija sa Sjevernom Makedonijom, koju je češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky zaključio rečenicom: "Proglašavam pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom otvorenima".

Odmah nakon toga na novoj pristupnoj konferenciji otvoreni su pregovori s Albanijom.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen iznimno je pohvalno govorila o postignućima dviju zemalja.

"Pokazali ste posvećenost našim vrijednostima, pokazali otpornost i zadržali vjeru u pristupni proces. Osnažili ste vladavinu prava, borbu protiv korupcije, imate slobodne medije i dinamično civilno društvo. Proveli ste brojne reforme, modernizirali gospodarstvo, a sve to niste napravili samo radi napretka prema EU-u nego zato što je to dobro za vaše države i život vaših građana”, rekla je von der Leyen.

Ona je najavila da će uskoro krenuti  s tzv. screeningom, dubinskom analizom zakonodavstva obiju zemlja i stupnjem njihove usklađenosti s europskom pravnom stečevinom.

Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski koji se najprije obratio na makedonskom, a potom i na engleskom jeziku, najvećim je uspjehom proglasio to što će njegov materinski jezik postati jedan od službenih jezika EU-a, "bez dodatnih objašnjenja, fusnota, itd".

17 godina čekanja

Sjeverna Makedonija je kandidat za članstvo u EU već 17 godina. Otvaranje pregovora s tom državom prvo je blokirala Grčka, a blokada je uklonjena tek nakon što je država pristala promijeniti ime iz Makedonija u Sjeverna Makedonija i to joj je omogućilo ulazak u NATO. Nakon što je apsolvirana grčka blokada pojavila se Bugarska sa svojim zahtjevima koji dovode u pitanje makedonski nacionalni identitet i jezik.

Albanija je kolateralna žrtva bugarske blokade jer je tretirana u paketu sa Sjevernom Makedonijom.

Međutim, kako javlja bugarska novinska agencija BTA, ministarstvo vanjskih poslova distribuiralo je u ponedjeljak na sastanku Corepera jednostranu deklaraciju u kojoj se navodi da “bugarski književni jezik ima šest regionalnih pisanih normi (kodifikacija). Tri od njih temelje se na dijalektima, a tri na književnom bugarskom jeziku. Stvaranje "makedonskog jezika" 1944.-1945. u bivšoj Jugoslaviji bio je čin sekundarne kodifikacije (prekodifikacije) na temelju bugarskog književnog jezika, dodatno "obogaćenog" s lokalnim oblicima, simulirajući tako "prirodni" proces na dijalektalnom obliku", navodi se u toj deklaraciji.

Blokada

Kako bi otklonila bugarsku blokadu Sjeverna Makedonija je prihvatila prijedlog Francuske, koja je u prvoj polovici godine predsjedala Vijećem EU-a. Prijedlog je izglasan u parlamentu bez sudjelovanja opozicije, koja je najavila da neće podržati promjenu ustava kako bi se u njemu spomenulo postojanje bugarske nacionalne manjine u Sjevernoj Makedoniji. Za promjenu ustava potrebna je dvotrećinska većina koju vladajuća koalicija nema bez oporbe.

Bugarska je najavila da neće dopustiti otvaranje prvih poglavlja dok se ne promijeni ustav.

Albanski premijer Edi Rama izjavio je kako su svjesni da "ovo nije početak kraja, nego kraj početka" na dugom putu prema članstvu u Europskoj uniji.

Rama je zahvalio čelnicima EU-a, ali i bivšoj njemački kancelarki Angeli Merkel na pomoći njegovoj zemlji na putu prema EU-u, prenosi Hina.